Razlike u životu Šveđana i ljudi koji žive u BiH vidljive su u baš svakom aspektu života. Od ponašanja u saobraćaju i vozača, pješaka i biciklista, kvalitetu slobodnog vremena, ophođenju prema poslu, porodici, druženjima, ali i to kako se ponašanju kada je napolju hladno.
Na primjer, kod nas čim padne kiša vrlo malo ljudi uopšte želi da je napolju. U vrijeme kada je na ovim prostorima bilo velikih minusa, napolju su uglavnom bila djeca. U Švedskoj zimi apsolutno sve funkcioniše, kao da napolju nije -20 stepeni, kao da nema preko 15 cm snijega i kao da ulice i rijeke nisu zaleđene.
U švedskom gradu Orebro, koje se nalazi na glavnom putu između Stokholma i Osla, ovo je najhladniji i najsnježniji početak zime unazad dvije decenije. Za našeg sagovornika najhladnija od kada u ovom gradu živi od 2013. godine.
– Ova zima startala je relativno rano, velike hladnoće počele su krajem novembra. Snijeg danima pada, temperatura se spuštala i do -21. Ako uzmete da ovdje često duva vjetar, osjećaj hladnoće je daleko veći. Fascinantno je da ovdje svi žive kao da je napolju 20, a ne -20 stepeni – priča on za Srpskainfo.
Razlika između BiH i Švedske
Sjeća se kako su zime izgledale dok je živio u BiH.
– Kao prvo, snijeg se nikada nije zadržavao dugo kao ovdje. Sjećam se pustih ulica kada je bio jači minus, samo su se djeca sankala. U kućama je bio toplotni udar, a izlazilo se samo kada se išlo na posao ili u školu. Ovdje ćete poslijepodne vidjeti ljude kako šetaju, voze bicikl i roditelje s malom djecom u kolicima. Vikendima, mada je velika hladnoća, ulice i parkovi su puni ljudi – prepričava on kako izgleda život u hladnoj Švedskoj.
Mada su ulice zaleđene, rijeke se ne vide pod ledom, a snijeg je posvuda, saobraćaj u njegovom gradu funkcioniše bez problema. Nemaju problema ni sa nestankom struje ili grijanja.
– Od kada sam ovdje, ne sjećam se da sam pročitao da je pukla cijev i da su ljudi ostali bez grijanja ili vode – kroz smijeh dodaje.
Djeca u vrtićima su napolju i igraju se, bez obzira koliko je niska temperatura, da li pada kiša ili snijeg.
– Ono što me jako pozitivno iznenadilo je što stariji Šveđani stalno šetaju, da li uz pomoć štapova za skijanje ili hodalice, ali su napolju. Sjećam se naših starijih; čim zazimi oni u kući, uz kafu i vruć šporet, priglavci i prsluci. Izlazi se po drva i kod doktora – kroz smijeh dodaje.
Ljudi na biciklima su tako uobičajena slika na zaleđenim ulicama ovog švedskog grada. Dobro se obuku i nema razloga da se zatvore u stanove i kuće.
-Život na -20 je sadržajniji nego kod nas u pola ljeta. Ovdje ljudi žive svoj život kako misle da treba, ne brinu o pričama komšija, a često ne znaju ni ko uopšte živi pored njih. Život u Švedskoj i zemlji u kojoj sam se rodio su dva svijeta – priča on.
Na kraju dodaje: “Det finns ingen kallt väde, det finns bara dåligt kläder”, što u prevodu sa švedskog znači “Ne postoji hladno vrijeme, postoji samo loša odjeća”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu