Kada nastupi hladno vrijeme, onda nam se jede jača, kaloričnija hrana. Pretpostavlja se da je razlog kako psihološke tako i fiziološke prirode. Pad temperature uz manju količinu dnevnog svjetla na neki način utiču na receptore za glad u mozgu pojačavajući apetit. U ovo zimsko vrijeme se manje i krećemo i manje trošimo kalorije na aktivnosti, a više na termoregulaciju našeg tijela, a rezultat toga možete da naslutite.
Osobe čija tjelesna masa ne varira tokom godine, obično se u zimskim mjesecima ugoje oko pola kilograma do kilogram. Kod osoba kod kojih težina u toku godine varira, ovaj “zimski dodatak” je znatno veći, što nepovoljno može da utiče na dijetu ukoliko se odluči da je drže zimi, prenosi Politikin Magazin.
Osoba od 50 godina koja nije fizički aktivna prosječno je teža od 15 do 20 kilograma nego kada je imala 20 godina, upravo zbog „zimskog” gojenja (malo pomalo). Pojačan zimski apetit dodaje kilograme i masne naslage upravo u ovo vrijeme u toku godine.
Čim padne temperatura zaželimo se jake hrane, gibanice, makarona s mesom, masnog sira, domaće pogače, džema i krompira. Sve to nas lijepo „grije” i daje nam snagu, ali i više od toga. Još ako nam je u stanu ili kući hladno, „navalićemo” još više na hranu.
Hladnoća šalje mozgu signal da je hladno, a ovaj uključuje „funkciju preživljavanja” koja naređuje tijelu da se zagrije i to brzo, što dovodi do pojačanog apetita. Istovremeno, organizam traži hranu bogatu ugljenim hidratima (skrobom i šećerima) što ima za posljedicu da nas brzo zagrije. Nivo šećera u krvi raste i spušta se što dalje utiče na apetit. Brže ogladnimo, pa poželimo jaku ugljenohidratnu hranu i tako se to vrti u krug. S obzirom na to da je zima vrijeme raznih proslava, ovakvu hranu imamo u izobilju.
Ipak, ako vam je apetit veoma porastao, obavezno potražite ljekara i uradite ljekarski pregled, jer neke bolesti (poput dijabetesa) utiču na osjećaj gladi.
Hrana bogata ugljenim hidratima diže nivo serotonina koji nam pomaže da se „borimo” protiv depresije izazvane mrakom i hladnim vremenom. Kada se rano smrkava, imamo manje vremena za (fizičke) aktivnosti napolju i zavlačimo se u kuće. Manje vremena znači manja potrošnja kalorija, a to opet znači slabiji rezultat u dijeti.
Vrijeme utiče na naše raspoloženje, raspoloženje utiče na našu ishranu, a kada je hladno i tmurno vrijeme nije nam ni do čega, samo želimo da jedemo više. Ali ako bi se uz zdravu ishranu pokrenuli i aktivirali i u zatvorenom prostoru, fizička aktivnost bi povećala nivo serotonina i utrošila onaj višak kalorija i oraspoložila nas dvostruko. Bez toga, biće nam mnogo teško da postignemo ono što smo zacrtali. Kako da se ne ugojite zimi?
Ne preskačite užinu, jer ona nam služi da održimo nivo šećera u krvi što ravnomjernijim, kako ne bi pregladnjeli i poslije pretjerali sa jelom. Birajte hranu koja je nutritivno bogata sa mnogo vlakana i bjelančevina. Izbjegavajte sokove i slatkiše. Ako ih često jedemo, oni nam najviše smetaju. Puni su šećera, masti i ugljenih hidrata, kalorijske bombe koje goje.
Pronađite zdrave recepte, jer skoro svako kalorično i jako jelo može da se pripremi i na alternativan način koristeći manje kalorične namirnice. Na primer, ako volite picu, neka ona bude dijetalna. Napravite plan fizičkih aktivnosti. Čak i kada je januar ili februar mjesec, stavite na papir šta sve možete da radite napolju ili unutra. Planirajte kupovine kao fizičku aktivnost. Igrajte se s djecom, izvodite psa u šetnju, radite bilo šta što će vam pomoći da potrošite kalorije umjesto da sjedite kod kuće.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu