Srbi nisu bili izuzetak u odnosu na druge narode, ali je od značaja to da se mnogo toga sačuvalo do današnjih dana, prije svega Badnjak i Zapis.
Bor
Bor je izrazito sjenovito drvo ako je sam iznikao na grobu ili u blizini. Ako je bor namjerno posađen na nekom znamenitom mjestu, ili ga je posadila neka važna ličnost (kralj), onda postaje značajan i tu se okuplja narod.
Božur
Po jednoj srpskoj priči, božur je prvo imao cvijet bijele boje, ali je na Кosovu od krvi srpskih junaka dobio crvenu boju i raširio se po Srbiji.Osim što štiti porodicu i djecu od negativne energije, za ovaj cvijet se vezuje simbolika u ljubavnoj magiji. Vjeruje se da korijen božura privlači sreću, pa je poželjno gajiti ovaj cvijet u svojoj bašti. Takođe, božur čuva i dom od zla. Ako djevojka čezne za nekim mladićem treba samo da se zakiti božurom i to će odmah privući pažnju željenog mladića.
U noćima punog mjeseca kao zaštitu od negativne energije treba nositi sjeme božura nanizano na bijeli konac. Božure uvijek treba svaka mlada da uvrsti u svoj vjenčani buket, jer je božur simbol srećnog i skladnog braka.U spavaćoj sobi starijih parova nipošto ne treba držati božure jer mogu da podstaknu avanture van bračne zajednice.
Bosiljak
Bosiljak prati svakog Srbina kroz sve ozbiljnije prilike u životu od rođenja do smrti.
Bosiljak je Božji cvijet i prvo se u bašti posadi on, pa tek drugo cvijeće. Na Bogojavljenje, u vodu koja se ujutru donosi sa izvora, stavi se bosiljak, pa se istom svi ukućani zapoje.
Osveštanom vodom sveštenik kropi vjernike i blagosilja uz pomoć bosioka. U vodi u koju je potopljen bosiljak kupa se porodilja poslie porođaja, kao i novorođenče do 40 dana.
O Božiću se izvor sa kojeg se pije voda kiti bosiljkom. Stari Srbi i Srpkinje kad idu u crkvu nose struk bosiljka i stavljaju ga pored ikone.
Dva dana u godini su posvećeni bosiljku: Sveti Makivej i jesenji Кrstovdan. Tada se bosiljak osvećuje u crkvi i čuva za religijske potrebe i za lijek. „Duša mu na bosiljak miriše” kaže se za dobrog i vjerujućeg čovjeka.
Breza
Srbi su od grana breze pravili metle. Breza je prokleto drvo jer su Spasitelja šibali brezovim granama. Od suve kore breze se prave baklje (lile) koje se pale na Ivanjdan ili Petrovdan. Iz debljeg drveta breze se u rano proljeće toči sok koji se pije umjesto vode.
Brekinja
Srbi vjeruju da je Isus Hrist razapet na krstu od brekinjinog drveta. Brekinjino drvo se smatra prokletim pa se plodovi ne jedu svježi, a samo drvo se ne sječe, niti na vatru stavlja. Кo bi odsjekao brekinju razbolio bi se, ili ukočio, ili naprasno umro. Ako se neka grana sama odlomi, od tog drveta se prave jarmovi, ili čunovi za razboj.
Bršljan
Bršljan je drvo ljubavi do smrti, jer se obavija oko drugog drveta koje se na kraju osuši. Grančice bršljena se stavljaju u vjenčiće koje prave djevojke. Na Božić se bršljanom kiti kuća, jer tada ima plodove i lišće. Bršljan se koristi u narodnoj medicini.
Vrba
Vrba u srpskim vjerovanjima i religiji ima značajno mjesto. Vrbovim grančicama se udaraju (šibaju) djeca i odrasli na Mladence, Lazarevu subotu i Cvijeti i pri tome govore uz smijeh: „Rasti kao vrba”.Praznik vrbe je Lazareva subota – Vrbica, kada se osvećuje u crkvi. Kora bijele vrbe je ljekovita kod nazeba i temperature.Vrba iva sa svojim pupoljcima je vesnik proljeća.Čim vrba ozeleni (vrbopuc), narod vjeruje da kod žena poraste polna želja.
Kopriva
Srbi se o Đurđevdanu žare koprivom radi zdravlja, a djeca se peckaju koprivom uz smijeh i sa nadom da se neće razboljevati.Kopriva je samonikla biljka i korisna je kako za ljude, tako i za stoku.Kopriva se u jelu okusi prvo na Čisti ponedeljak ili Mladence (22. mart) i koristi u ishrani na razne načine sve do svetih Konstantina i Jelene (3. jun).
Da bi kopriva nikla i dogodine na nekom mjestu, pri košenju se ostavlja neki struk da sazri i pusti sjeme.Kopriva može da zamjeni konoplju u izradi tekstilnih vlakana.
Hrast
Srpski narod je prema hrastu imao veliko poštovanje. Ispod hrasta se okupljao narod radi molitve, kao i pri donošenju važnih odluka od zajedničkog interesa. Danas su to gorostasni hrastovi „Zapisi” sa urezanim krstom gdje su se u vrijeme seoskih i gradskih litija održavali molitveni skupovi za zdravlje stanovništva, za zaštitu usjeva od nepogoda, kao i za zaštitu stoke.
Ko poseče Zapis, snaći će ga nesreća, pa i smrt.Kora i plod hrasta (žir) se koriste za lijek i za ishranu.
Cer
Pored hrasta, i cer ima izvanredan značaj kod Srba. Često se bira za Zapis, a isključivo se uzima za Badnjak i prinosi kući na Badnji dan. Sa cerovom grančicom se džara vatra, te kada se pojave iskre, blagosiljaju se ukućani kao znak radosti Hristovom rođenju, piše Opanak.rs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu