Srpska pravoslavna crkva sutra slavi Svetog Iliju, u narodu poznatog kao Ilija Gromovnik.
Poklon nije samo materijalna stvar, već često predstavlja izraz pažnje, ljubavi i zahvalnosti između ljudi.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 27. juna slave Svetog proroka Jeliseja, jednog od najvećih proroka Starog zavjeta.
Spasovdan јedan јe od 12 naјvećih hrišćanskih praznika i uvijek se obilježava u četvrtak, 40 dana nakon Vaskrsa. Za ovaј praznik u srpskom narodu vezani su broјni običaјi, vjerovanja i istoriјski događaјi, a prema starom narodnom predanju, Spasovdan se smatra i naјsrećniјim danom u godini.
Postoje stvari na stolu koje se po starim narodnim vjerovanjima nikada ne ostavljaju preko noći. Naše bake su dobro znale da ove naizgled bezazlene sitnice bukvalno tjeraju novac iz kuće i privlače nesreću u dom.
Narodna vjerovanja vezana za Đurđevdan vijekovima su se prenosila s koljena na koljeno, a mnogi i danas vjeruju da upravo vrijeme na ovaj praznik može da otkrije kakva nas godina čeka.
Dok većina Đurđevdan dočekuje „bučno“ od jutra, nekada je ovaj praznik počinjao u tišini, prije izlaska sunca, sa bosim nogama na travi. Jedan od najstarijih i najneobičnijih običaja vezan je upravo za rosu za koju se vjerovalo da u sebi nosi posebnu moć.
Snijeg u martu, u narodu poznat kao "babini jarčići", ponovo je došao kao iznenađenje. Ovo nije samo meteorološki fenomen, već duboko ukorijenjen kulturološki simbol koji već vekovima u srpskom narodu pravi balans između straha od nerodne godine i nade u preporod prirode.
U našem narodu, ali i širom svijeta, ljudi generacijama neguju i prenose različita vjerovanja vezana za bubamare, kao jedan od glavnih simbola proljeća. Šta znači kad bubamara sleti na vas?
Tradicija kaže da se kesteni čuvaju u džepu kaputa tokom cijele zime kako bi se izbjegle bolesti.
Snijeg je u region stigao mnogo ranije nego prošle godine, i to desetak dana nakon zvaničnog početka jeseni.
Grom i kiša na Ognjenu Mariju prema narodnom vjerovanju donose velike nesreće
Narodni običaji su dio nematerijalne kulturne baštine i prenose se sa generacije na generaciju, najčešće usmeno ili kroz praksu.
Prema srpskom narodnom vjerovanju, postoje određeni dani i situacije kada nije preporučljivo pozajmljivati novac drugima, jer se vjeruje da tada davanje pozajmice može donijeti nesreću i gubitak finansijskog blagostanja.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra proslavljaju svetog mučenika Hrisanta i Dariju i druge.
Pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra obilježavaju dan posvećen svetom Kirilu Jerusalimskom.
Srpska pravoslavna crkva Svetog Aleksija Rimskog slavi 17. marta po crkvenom, odnosno 30. marta po gregorijanskom kalendaru.
Vjernici kažu da "Čovjek Božiji" brine o svim ubogim i nesrećnim ljudima i da sutra nije dobro otjerati prosjaka sa vrata ili mu odbiti milostinju.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju dan posvećen apostolu Aristovulu i mučeniku Savinu Egipćaninu.
Srpska pravoslavna crkva sutra obilježava praznik u ime Svetog apostola Aristovula i svetog mučenika Savina.
