I tog jutra se šalio i igrao sa djecom, a onda je sjeo na stolicu i pokosio ga je moždani udar. Iako je hitna pomoć stigla brzo i pokušala da ga reanimira, pomoći mu nije bilo.
– Djeca su mislila da se igra kada je sjeo. Pitao ga je kolega nešto i shvatio da se ne odaziva i odmah je pozvao u pomoć. Svi smo veoma tužni i svima će mnogo nedostajati čika Bojan jer je bio divan – rekao je otac jednog od dječaka iz njegove vrtićke grupe.
Radašinoviću, koji je bio jedan od osam zagrebačkih prosvjetnih radnika, nedostajaće kolegama, djeci i njihovim roditeljima, ali i književnoj zajednici. Godine 2000. dobio je nagradu Goranovo proljeće za mlade pjesnike. Objavio je tri zbirke poezije: Sprega književnosti i prljavog veša (2000), Ovdje ćemo uvijek biti stranci (2003), Savršeno mjesto za život (2005), zbirku priča Non stop (2011) i knjiga za djecu 2017. godine koju je sam izdao. Riječ je o knjizi koja povezuje vaspitanje i obrazovanje sa permakulturom, koju je Radašinović proučavao i živio.
– Bio je poseban, ili si ga mnogo volio ili ga uopšte nisi. Jesam, uvijek mi je bilo prijatno u njegovom društvu. Duhovit, ironičan, samoironičan. Živio je u skladu sa prirodom, obrađivao svoju baštu, provodio vikende u prirodi u svojoj vikendici. Bio je jedan od rijetkih muških vaspitača. Posao kojim se bavimo je beskrajno lijep, težak i stresan. Ima posljedice na naše zdravlje, a vjerovatno i na njegovo. Biti vaspitač nije posao, to je poziv. Radiš čak i na bolovanju, smišljaš neke nove ideje. Pored nas, naš posao rade i naša porodica, prijatelji, poznanici, skupljaju sve što nam treba, posjećuju nas u vrtiću, organizuju nam razna dešavanja kako bi djeci bilo što zanimljivije. I baš zato, molim vas, da više niko ne kaže da se vaspitači samo igraju. Zbogom Bojane! – napisao je njegov kolega na društvenoj mreži na profilu Priča tete Duda, prenosi Blic.
Svestrani Radašinović radio je i kao mentor informatike u Centru za podsticanje darovitosti, a svoje pjesme, priče i eseje objavljivao je u Zarezu, Vijencu, Kuorumu, Poeziji, Knjigomatu, Večernjem listu, Karlovačkom nedjeljniku, Albumu, Trećem programu Radio Zagreba. Poezija je prevođena na engleski, njemački, portugalski i slovenački jezik. Uvršten je i u nekoliko zbirki i antologija savremene poezije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu