Đurić je podsjetio da je bio na odsluženju vojnog roka i da je oko 25. aprila 1992. godine iz Lukavice, gdje je bio na obuci kao mladi vojnik za vezistu, poslat u Komandu Druge vojne oblasti na Bistriku u Sarajevu da pakuje kancelarijski materijal za selidbu.
– Osjetile su se tenzije. Danju nismo izlazili, noću je bila pucnjava – prisjetio se Đurić.
On je rekao su 2. maja otišli u susjednu zgradu biblioteke kada je napadnuto vozilo koje im je dovozilo hranu.
Đurić je naveo da je vojnik koji im je dovozio hranu i vozio “tamić” ranjen i da je preminuo, kao da je još jedan vojnik podlegao usljed ranjavanja.
On je napomenuo da su u Komandi, zbog napada, bili raspoređeni kod prozora i da je napad trajao do večernjih časova.
– Sutradan, 3. maja, čuo sam da se pregovara o povlačenju. U Komandu je došao Alija Izetbegović sa grupom civila i sa njim je bila jedna žena za koju sam čuo da mu je kćerka. Došla su i vozila Unprofora – rekao je Đurić.
On je istakao da im je garantovano da će njihov izlazak biti bezbjedan i da su ponijeli lično naoružanje.
– Naređeno nam je bilo da ne pucamo. Krenuli smo oko pola osam, ali je ubrzo počela pucnjava. Vidjeli smo da je kolona presječena, da se navlače kontejneri na točkiće. Mi smo polijegali po kamionu – naveo je Đurić.
On je dodao da je jedan vojnik bio ranjen i da je izgledalo kao da je rana nanesena lovačkim oružjem.
– Lica koja su nam prišla bila su u civilnoj i vojnoj odjeći i imali su oznake ljiljana. Mi nismo uzvraćali na vatru, ali kada smo izašli iz kamiona bili smo razoružani. Rečeno nam je da legnemo na zemlju. Neko od tih koji su nam naredili da izađemo iz kamiona mi je gazio po leđima i smijao se – svjedočio je Đurić.
On je ispričao da je u vozilu iza njih bio jedan potpukovnik sa ženom u bijelom mantilu.
– Čuo sam kako govori: `Ja neću da izađem, ja vam ništa nisam kriv`. Jedan od onih koji su nam prišli prislonio je pušku na grudi potpukovnika i pucao – rekao je Đurić.
On je naveo da su zarobljeni vojnici odvedeni u, kako im je rečeno, glavni MUP gdje su im uzeli podatke i da su se tu prema njima korektno ponašali.
– Odatle smo prebačeni u salu FIS gdje je vršena tortura nad rezervistima i oficirima koje su tukli, a u sali nad mladom vojskom bili su korektni. Kada sam otišao u toalet neka mlađa lica su me pretukla po glavi i tijelu – rekao je Đurić.
On je naveo da su Đurađa Majkića odveli i da su ga nakon sat vremena vratili premlaćenog i sa vidnim povredama.
Đurić je dodao da su nakon drugog dana prebačeni u kasarnu u Lukavicu.
Na pitanje Ganićevog branioca Lejle Čović koliko je bilo kamiona i vojnika, Đurić je rekao da je u koloni bilo petnaestak kamiona i više od 100 vojnika, oficira i građanskih lica.
Na pitanje Čovićeve da li je iz Komande 2. maja krenuo veći broj naoružanih lica prema gradu, Đurić je odgovorio da to nije primijetio.
Đurić je rekao i da je čuo detonacije i pucnjavu, ali da ne zna šta se dešavalo, odgovarajući na tvrdnje Čovićeve da su “taj dan vođene teške borbe između JNA i branilaca Sarajeva, da su imali naredbu da zauzmu Predsjedništvo, te da je taj dan JNA zapalila 30 vitalnih objekata u gradu”.
Senad Pizović, branilac jednog od optuženih Fikreta Muslimovića, predočio je svjedoku izjavu iz istrage u kojoj nije pominjao da je vidio oznake ljiljana na odjeći lica koja su im prišla u Dobrovoljačkoj ulici, kao ni na licu koje je pucalo u potpukovnika, na šta je Đurić odgovorio da su svi koji su im prišli imali ta obilježja ili na kapi ili na odjeći.
Osim Ganića, optužnica tereti i Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žišku da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu napali nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.
Oni su optuženi da su u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa podređenima planirali, podstrekavali i izvršili ovaj napad.
Optužnica ih tereti i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, da nisu spriječili niti kaznili izvršioce, te da su pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina.
Suđenje će biti nastavljeno 21. decembra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu