Kako je najavljeno, u javnoj raspravi oko toga šta “remeti i vrijeđa osjećaje Hrvata u Hrvatskoj”, između ostalog, naći će se i oko 40 spomenika koje su porodice Srba iz Hrvatske, za vrijeme proteklog građanskog rata, podigle svojim stradalim na području nekadašnje Republike Srpske Krajine.
Dok Hrvatska planira da zakonom uredi rušenje spomenika Srbima koji su poginuli kao pripadnici Vojske RSK u proteklom građanskom ratu, na teritoriji Republike Srpske i dalje postoje brojni spomenici stradalim pripadnicima hrvatskih oružanih snaga koji su, dokazano, počinili brojna zvjerstva i ratne zločine na teritoriji Republike Srpske.
Između ostalog, ono što već godinama privlači pažnju domaće javnosti jeste spomenik koji je u Modranu kod Dervente podignut stradalim pripadnicima HVO i regularnih jedinca Hrvatske vojske, a koji su se, inače, za vrijeme proteklog rata “proslavili” stravičnim zločinima počinjenim nad srpskim civilima i zarobljenim pripadnicima VRS.
– Dopunama zakona u Hrvatskoj će se prvo naložiti rušenje srpskih spomenika koji “remete mir” Hrvatima, a zatim će se formirati komisija koje će odlučivati da li nešto “vrijeđa osjećaje” u Hrvata ili ne. Upitno je i šta će dalje, kad sruše tih 40-tak srpskih spomenika iz proteklog rata. Teško je predvidjeti šta će dalje srpsko rušiti – kaže za Srpskainfo politički analitičar Nebojša Tojagić, koji “vuče” porijeklo iz srpskih krajeva u Hrvatskoj.
Za razliku od spomenika stradalim srpskim vojnicima u Hrvatskoj, čije samo postojanje smeta hrvatskim “domoljubima”, on podsjeća da u “srcu” Republike Srpske, u Derventi, i dalje stoji spomenik zloglasnoj 103. brigadi HVO.
– Slično je sa spomenicima u Modranu, Derventi, Vrhovima, Kulini i Bijelom Brdu. Onaj u Modranu čak je u obliku slova “U” i sa bijelim početnim poljem šahovnice. Očito je da se politika zastrašivanja i etničkog čišćenja Srba sa područja Hrvatske nastavlja i da je ovaj zakon novi korak u tom pravcu. Ono što je tragikomično je tolika uvjerenost hrvatske strane da je uklanjanje srpskih spomenika sasvim normalna pojava jer vrijeđa osjećaje Hrvata, dok spomenik zločinačkoj 103. brigadi HVO u Derventi ne vrijeđa nikog, te čak tvrde da je u pitanju “kultura sjećanja”. U ovom momentu, da upotrebim hrvatsku terminologiju, hrvoustaški spomenici se nalaze od Modrana, Dervente, Vrhova, Kuline, Bijelog Brda, a pitanje je i šta se nalazi na lokalnim grobljima u okolini Modriče i Broda – ističe Tojagić.
Ne reaguje li Republika Srpska nekim sličnim zakonskim aktom, kako dodaje, ne samo da će ostati “ustaški spomenici” u srpskoj Posavini, nego ga, kako ističe, ne bi iznenadilo ni da se u Donjoj Gradini izgradi spomenik Anti Paveliću kao dio “kulture sjećanja”.
– Ako se sjetimo jevrejskog advokata Benjamina Ferenca, njegovog angažmana na suđenju ratnim zločincima u Nirnbergu, a kasnije i u zaštiti grobalja na kojima se u Njemačkoj sahranjeni Jevreji, onda je put kojim treba krenuti jasno trasiran. Jedino je pitanje da li država Srbija, pa i Republika Srpska, žele stati u zaštitu preostalih Srba u Hrvatskoj – poručuje Tojagić.
Zbog toga su predstavnici RS u zajedničkim institucijama BiH tražili usaglašen odgovor oko tih pitanja.
Dok Hrvatska planira da zakonom uredi rušenje spomenika Srbima koji su poginuli kao pripadnici Vojske RSK u proteklom građanskom ratu, na teritoriji Republike Srpske i dalje postoje brojni spomenici stradalim pripadnicima hrvatskih oružanih snaga koje su, dokazano, počinili brojna zvjerstva i ratne zločine nad Srbima.
Za razliku od spomenika stradalim srpskim vojnicima u Hrvatskoj, čije samo postojanje smeta hrvatskim “domoljubima”, on podsjeća da u “srcu” Republike Srpske, u Derventi, i dalje stoji spomenik zloglasnoj 103. brigadi HVO.
Veliku pažnju javnosti u Republici Srpskoj i BiH, podsjećamo, prije nekoliko godina izazvala je informacija da je pripadnicima HVO kod Dervente podignut spomenik. Navedena 103. brigada HVO, koja se “proslavila” brojnim zločinima protiv srpskog civilnog stanovništva, odlikovana je od strane hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu