Navodi se ovo u specijalnom izvještaju o govoru mržnje u BiH, koji je sačinila Institucija ombudsmena za ljudska prava, o kojem će se raspravljati u Parlamentarnoj skupštini BiH.
U izvještaju se navodi da je Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH od 2015. godine do danas primila brojne žalbe zbog govora mržnje. Uglavnom se radi o neadekvatnim terminima kojima su nazivani pripadnici određenih ugroženih grupa, neprimjerenim javnim istupima fizičkih i pravnih lica o ličnim i moralnim karakteristikama pojedinaca na javnim funkcijama, te tekstovima koji su praćeni slikama i komentarima uvredljivog sadržaja i kao takvi dostupni široj javnosti.
– Riječ je o objavama na blogovima pojedinih političara čija je sadržina lažna, vrijeđajuća, omalovažavajuća i kompromitujuća, zbog čega osobe koje su meta takvih napada osjećaju strah za sebe i svoju porodicu. Pored toga, neki od komentara se odnose na nacionalističke izjave koje šire mržnju između konstitutivnih naroda u pojedinim povratničkim sredinama – navodi se u izvještaju.
Ombudsmeni za ljudska prava upozoravaju da se njihove preporuke djelimično poštuju, a provođenje preporuka otežava činjenica da je u većini slučajeva odgovorna strana privatno pravno lice, da je govor mržnje prisutan na internetu, te da postoji vrlo mali broj prijava koje se odnose na krivična djela izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, a koje su dobile sudski epilog.
– Evidentno je da u BiH postoji snažan zakonodavni i institucionalni okvir za borbu protiv govora mržnje, ali je, s druge strane, stepen sankcionisanih incidenata govora mržnje na veoma niskom nivou, što pokazuju različiti indeksi i statistike institucija nadležnih za zaštitu ljudskih prava i provođenje propisa u ovoj oblasti. Razlozi ovakvog stanja dihotomije su višestruki, a obuhvataju elemente finansijske, kadrovske, sociološke i političke prirode – upozorava se u izvještaju.
Dodaje se da se u BiH, za razliku od devedesetih godina kada su najizraženiji bili nacionalna i vjerska mržnja i netrpeljivost, sada govor mržnje najčešće manifestuje kroz političku nekorektnost, mizoginiju, drugačiju političku i seksualnu orijentaciju.
– Savjet za štampu BiH godišnje primi stotine prijava na govor mržnje, u štampanim i elektronskim medijima. Pretpostavlja se da je broj slučajeva govora mržnje daleko veći jer veliki broj građana nije reagovao na govor mržnje u medijima – ističu ombudsmeni.
U izvještaju stoji da se govor mržnje naročito intenzivira u periodu izbora u BiH, kada dolazi do intenzivnije promocije uvredljivih stavova, politizacije društva po mnogim osnovama i stvaranja klime antiintelektualnog stanja svijesti uopšte.
Dodaje se da u BiH, gdje se govor mržnje često ispoljava i kroz političku retoriku i djelovanje, posebno zabrinjava činjenica da incidente iz mržnje čine mladi, koji se u vrijeme ratnih sukoba nisu ni rodili.
– To znači da su izrasle nove generacije opterećene nacionalizmom i netrpeljivošću prema drugom i drugačijem. Uspostavljeni sistem društvenih vrijednosti i stepen tolerancije je kod nas takav da je odnos prema drugom u najmanju ruku neutralan, a često i nasilan – upozoravaju ombudsmeni.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu