Digitalna Srpska

Gradimir Stanković o zanimanju 21. vijeka: Kompanije počinju shvatati mogućnosti DIGITALNOG MARKETINGA

Drago mi je što u Banjaluci i Sarajevu nastaju nove digitalne agencije, koje svoje usluge uspješno izvoze na strana tržišta, pružaju mladima dobro plaćene poslove, i tu vidim glavnu priliku ove industrije na našim prostorima u narednih nekoliko godina.

Gradimir Stanković o zanimanju 21. vijeka: Kompanije počinju shvatati mogućnosti DIGITALNOG MARKETINGA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Ocjenjuje to za Srpskainfo Gradimir Stanković, specijalista za digitalni marketing, koji vodi agenciju “Digivox” i jedan je od predavača na akademiji „Moja Digitalna Akademija“, za koju trenutno traje upis.

Akademija traje četiri mjeseca, nakon čega slijede još dva mjeseca intenzivne specijalizacije iz oblasti po izboru.

Digitalni marketing je doživio ekspanziju u svijetu. Da li je i kod nas prepoznat u mjeri kojoj zaslužuje?

Naša država, ali i cijeli region su na globalnom nivou dosta mala tržišta. Iz tog razloga, naše kompanije uglavnom prate strane trendove i kretanja s određenim periodom kašnjenja. To je posebno vidljivo u oblasti digitalnog marketinga, gdje je u posljednjem periodu vidljiva velika ekspanzija, i sa strane kompanija ali i sa strane potrošača. Mnoge kompanije već uveliko razvijaju svoju prodaju putem veb šopova ili društvenih mreža, kreiraju kreativne digitalne kampanje ili počinju da se fokusiraju na sadržajni marketing, dok potrošači usvajaju nove navike, prvenstveno onlajn kupovine. BiH blago zaostaje za Hrvatskom i Srbijom, no to je ujedno i prilika za osobe koje tek ulaze u ovu oblast. Kompanije počinju shvatati značaj i mogućnosti koje im digitalni marketing pruža, te ulažu velike napore kako bi pronašle kadar koji će zadovoljiti njihove potrebe.

Šta tačno radi stručnjak za digitalni marketing?

Stručnjak za digitalni marketing je osoba koja uspješno rukuje s arsenalom dostupnih digitalnih alata, u svrhu ostvarivanja željenih poslovnih rezultata, koji se najčešće ogledaju u povećanju prodaje ili generisanju upita za proizvode ili usluge. Evo jedan konkretan primjer. Vaš klijent je privatna medicinska ustanova. Vaš zadatak je da odaberete adekvatne digitalne alate, koji su u ovom slučaju društvene mreže, Gugl, Jutjub i blog. Putem društvenih mreža plasiraćete koristan i edukativan sadržaj, ali i raditi oglašavanje. Putem Gugla ćete biti na prvim pozicijama kada neko traži pojmove vezane za oblast kojom se Vaša klinika bavi, dok ćete preko Jutjuba i bloga raditi kontent marketing, odnosno snimati i pisati koristan i zanimljiv sadržaj, koji će vaša ciljna grupa tražiti. Rezultat vašeg rada je da ta medicinska ustanova dobija znatno više upita i rezervacija za tretmane koje nudi.

Koje su najčešće zablude u vezi ovog zanimanja?

Jedna od najčešćih zabluda kod nas jeste to što se digitalni marketing povezuje s različitim MLM/piramidalnim šemama, mrežnom prodajom ili popunjavanjem anketa onlajn. Digitalni marketing nije „šema“, nije „način da se obogatite preko noći“, već zanimanje koje donosi rezultate i može biti unosno, ali i te kako zahtijeva dosta truda i uložene energije.

 RS i BiH kaskaju na mnogim poljima. Gdje stojimo u ovom segmentu? 

Jedan od velikih problema našeg tržišta je to što preduzetnici i firme nemaju velike budžete za marketing ili ih nemaju uopšte. Vi možete početi raditi digitalni marketing s minimalnim ulaganjima, ali za jednu sveobuhvatnu strategiju su ipak potrebna nešto veća sredstva. Stanje se popravlja iz godine u godinu, ali i dalje je velika razlika u plaćanju i ulaganjima na našem i na stranom tržištu. Iz tog razloga mnogobrojni stručnjaci se i dalje odlučuju za rad na stranom tržištu, jer je mnogo bolje plaćeno. Drago mi je što u Banjaluci i Sarajevu nastaju nove digitalne agencije koje svoje usluge uspješno izvoze na strana tržišta, pružaju mladima dobro plaćene poslove i mogućnosti napredovanja. Tu vidim glavnu priliku ove industrije na našim prostorima u narednih nekoliko godina.

Za rad u digitalnom marketingu ne postoji formalno obrazovanje. Na koji način se edukovati?

 Veoma je bitno gdje ćete steći prva, početna znanja, jer je dostupan ogroman broj sajtova, Jutjub kanala, blogova i kurseva koji vas uče osnovama digitalnog marketinga, ali samo mali dio njih pruža sveobuhvatno znanje. Većina materijala se fokusira na konkretne metode i tehnike, ali ne objašnjava širu sliku, načine razmišljanja i planiranja i druge stvari koje su bitne za uspješno bavljenje ovim poslom. Zajedno s kolegama Robertom Dacešinom i Aleksejem Đurđevićem već duže vrijeme uspješno organizujem obuku digitalnog marketinga „Moja Digitalna Akademija“. To nije klasična edukativna ustanova gdje je digitalni marketing samo još jedan od kurseva u ponudi, već isključivo obuka iz digitalnog marketinga, što nam omogućava da se detaljnije posvetimo samom planu i programu. Takođe, mi se prvenstveno bavimo digitalnim marketingom kroz rad s klijentima, tako da edukacija pruža konkretna znanja, tehnike, studije slučaja i mnogo praktičnog rada. Trenutno je u toku upis u naredni ciklus, koji počinje 8. marta u Banjaluci. Akademija traje četiri plus dva mjeseca, a sve informacije su dostupne na sajtu mojadigitalnaakademija.com.

Tokom pandemije život smo bukvalno preselili u onlajn prostor. Kako je novonastala situacija uticala na marketing i oglašavanje?  

Ukoliko posmatramo oglašavanje, došlo do je velikog porasta tražnje, što je, po osnovnim zakonima ekonomije, dovelo i do povećanja cijena oglašavanja. BiH je donedavno bila jedno od najpovoljnijih tržišta za digitalno oglašavanje, no primjetno je da su se cijene povećale za 20 do 50 odsto. Od toga će djelimično profitirati i vlasnici onlajn portala i magazina, što je dobro, jer se i ta oblast time razvija i proširuje.

Mišljenja sam da ćemo u narednim godinama tek postati svjesni koliko je pandemija promijenila mnogobrojne navike i obrasce ponašanja. U ovom momentu to se najviše osjeti u onlajn trgovini, koja je prošle godine doživjela do sada nezabilježen rast. Neke kompanije su jedan period morale potpuno stati s prodajom ukoliko nisu imale svoje digitalne kanale. Mnoge od njih su morale brzo reagovati i podići kakve-takve veb šopove, kako posao ne bi potpuno stao. U Bosni i Hercegovini eCommerce tržište je prije početka pandemije svakako bilo u fazi ekspanzije, no postojao je veliki potencijal i prostor ako bismo ga uporedili s nekim razvijenijim tržištima. Jedan od razloga sporog razvoja je bio i nizak stepen informatičke pismenosti i nepovjerenje kod mnogih korisnika. Ali mnogi od njih su upravo tokom pandemije bili primorani da nauče i intenzivnije koriste tehnologiju da bi ostali u kontaktu s najmilijima, informisali se ili došli do neophodnih proizvoda, te su već sada usvojili nove navike i nastaviće da ih koriste.

A. E.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu