Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Gradiška i Lopare u ZAJEDNIČKOJ MISIJI: Počelo snimanje filma o Veljku Čubriloviću

Kultura
Autor:

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

Na svečanom obiljžavanju Dana Osnovne škole “Veljko Čubrilović” u Priboju kod Lopara te 130. godišnjici Veljkovog rođenja, u četrvrtak 6. juna, u ovom mjestu pod Majevicom počelo je snimanje dokumentarno-igranog filma o Veljku Čubriloviću.

Producent filma je Zavičajni muzej iz Gradiške, a pokrovitelj Gradska uprava uz pomoć više republičkih institucija i Opštine Lopare.

Veljko potiče iz najpoznatije gradiške porodice, koja je početkom prošlog vijeka iznedrila ljekare, istoričare, revolucionare, pisce, prosvjetare… Oni su bitno uticali na točak istorije u tadašnjoj BiH pod austrougraskom okupacijom.

Na mermernoj ploči stare škole u Priboju, čija obnova je u toku, piše da je Čubrilović ovdje radio kao narodni učitelj od 1910. do 1914. godine. Školovao se i prethodno radio u Novom Sadu, Somboru, Tuzli, gde se oženio Jovankom Adamović.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

U Priboju je rođena njihova kćerka Nada. Tu je ostavio dubok društveni i prosvjetiteljski trag, kažu mještani.

Rado Savić, načelnik Lopara odlučan je da stara škola, u kojoj je Veljko radio bude pretvorena u muzej sa stalnim postavkama. Tu će, pored ostalog čuvati uspomenu na Veljka i njegovu ulogu u ovom kraju.

– Veljko je organizovao na daleko čuvene sokolske sletove te se borio za napredak podmajevičkih sela. Film će biti važan korak i zato smo obradovani inicijativom iz Gradiške, Veljkovog zavičaja – rekao nam je Savić.

Škola u Priboju, koja i sada nosi ime Veljka Čubrilovića, jedna je od najstarijih na ovom kraju, svjedoči sveštenik Jeremija Lazić, podsjetivši da je Veljko istovremeno bio i sekretar crkve u čijem dvorištu je škola izgrađena. U ljetopisu je zapisano da je počela s radom daleke 1880. godine. Kao većinu srpskih škola u to vrijeme, i ovu u Priboju podigla je crkva uz uz pomoć naroda.

Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija

Sokolski slet u Priboju 1910. godine

Dragan Jović, direktor škole u Priboju, koja je ugostila važne ličnosti toga kraja, RS te Veljkovu praunuku Veru Vujčić, kaže da oni, zajedno sa SPC i Opštinom Lopare, generacijama prenose sjećanje na Veljka Čubrilovića čija bista se nalazi na ulazu u sadašnju školsku zgradu.

Veljko je 1914. kao član tajnog društva “Crna ruka” pristao da pomogne Gavrilu Principu, Nedeljku Čabrinoviću i Trifku Grabežu da izvrše atentat na austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda.

Njegov brat, Vaso Čubrilović, kasnije poznati naučnik i istoričar, koji je prema Verinom pričanju (kćerka Veljkove kćerke Nade) često dolazio ovdje kod Veljka i Jovanke, takođe je bio akter atentata.

– Veljko je poslije atentata u Sarajevu mogao pobjeći u Srbiju, ali nije htio. Bio je prkosan i odlučan borac protiv okupatora, radio za interese svoga te ostalih potlačenih naroda u BiH – rekla nam je Vera Vujčić ohrabrena početkom snimanja filma o Veljku.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

Vera Vujčić i Nedeljko Čubrilović

On je zajedno s Miškom Jovanovićem i Danilom Ilićem obješen 3. februara 1915. godine.

Vaso Čubrilović, istoričar i član SANU, živio je do 1990. godine i redovno, osim rodne gradiške u kojoj škola nosi njegovo ime, dolazio u Priboj, poklanjao knjige i pomagao ovom kraju.

Njihov rođak i sadašnji predsjednik NS RS Nedeljko Čubrilović je na svečanosti u Priboju podržao filmsku priču o Veljku. On je kazao da će snimanje filma upotpuniti “grandioznu istorijsku ulogu Veljka Čubrilovića” čiji roditelji su prije dolaska u Gradišku živjeli u selu Ledenice na Manjači.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

Sveštenik Jeremija Lazić i kustos Bojan Vujčić iz Gradiške

Bojan Vujinović, direktor Zavičajnog muzeja iz Gradiške, nakon prvih filmskih scena u Priboju rekao je da će to biti važna, zajednička misija dvije regije, dva grada, Gradiške i Lopara na dodatnom osvjetljavanju istorijske uloge Veljka, ali i ostalih Čubrilovića, u turbulentnim vremenima po srpski ali i ostale narode koji su dijelili istu sudbinu.

– Film je dio šireg projekta koji podrazumijeva izgradnju trga u Gradiški na mjestu gdje je bila kuća porodice Ćubrilović, utemeljenje “Čubrilovićevih dana” te snimanje filma – rekao nam je Vujinović.

U prvoj fazi biće snimane dokumentarne, a nakon toga, od jeseni, igrane dionice.

Pismo  pred pogubljenje

Noć pred smrt Veljko je porodici napisao pismo. Original je spaljen po naredbi suda, ali ga je tamničar prepisao.

– Kada primiš ovo pismo, moj duh lebdjeće nad Tobom i našim čedom, milom Nadom. Tvoj Veljko ostaviće ovu “dolinu suza”, a ništa nema da ostavi tebi, mila moja, i našem djetetu, nego svoju neizmjernu ljubav prema nama.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

Veljko Čubrilović

Dušo, posljednja moja misao biće upućena vama, mojim najmilijima. Ne tuguj mnogo, ne žalosti se. Tako je moralo biti… Kada naša Nada odraste i mogne razumjeti, ispričaj joj sve o njenom ocu. Držim da će me razumjeti i oprostiti što je osirotila. Da, ja tražim i molim njen oproštaj, jer nisam prema njoj izvršio roditeljsku dužnost… Neizmjerno vas voli i ljubi vaš tata. Neka vas Gospod blagoslovi. Molite se njemu, da mu bude milostiv – stoji u pismu.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO