Međunarodnim tim istraživača izračunao je da se, na globalnom nivou, najmanje 16 milijardi metara kubnih vode ispumpa iz ruralnih područja u gradove, što je skoro godišnji protok rijeke Kolorado u SAD.
Ova cifra je vrh ledenog brijega, odnosno globalnog problema koji će se pogoršati, dok UN procjenjuju da će se još oko 2,5 milijardi ljudi preseliti u gradove do 2050. godine, navode autori studije.
Urbanizacija povećava konkurenciju između gradova i poljoprivrede – rekao je za Rojters jedan od autora studije Dastin Garik sa Smitove škole preduzetništva i ekologije pri Univerzitetu Oksford.
On je rekao da je to već sada veliki problem i sigurno će biti još veći.
Garik je dodao da je svijet “žalosno nepripremljen” zbog nedostatka podataka, posebno u Južnoj Americi i Africi.
Istraživači su identifikovali više od 100 projekata, bilo da se radi o cjevovodima ili branama, kojima je voda preusmjerena u 69 gradova kako bi se ispunile potrebe 383 miliona ljudi, većinom u Sjevernoj Americi i Aziji.
U mnogim slučajevima, prebacivanje vode koristi gradovima, ali je na štetu ruralne populacije, što često izaziva proteste farmera kojima slavina presušuje. Vjeruje se da će globalno zagrijavanje pogoršati suše i druge ekstremne vremenske modele i prilike.
Garik kaže da bi dobro planiranje moglo da pomogne.
Meksički grad Monterej je, na primjer, obezbijedio poljoprivrednicima kompenzaciju i gradske otpadne vode za navodnjavanje, nakon što je preusmjerio vodu iz pritoka rijeke Rio Grande devedesetih godina prošlog vijeka, rekao je Garik.
Ovaj projekat je pomogao regulaciji pritoka i smanjenju rizika od poplava, rekao je on, apelujući na gradove da manje zavise od svog okruženja i da nađu način da ponovo koriste dio vode koju odbacuju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu