Prema njegovim riječima, u članu VI/1a. Ustava BiH predviđeno je da četiri člana Ustavnog suda BiH bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana NSRS, te da preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.
No, u članu VI/1d. Ustava BiH takođe je predviđeno da za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština BiH može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – navodi Grmuša.
Dodaje da je sasvim jasno da Ustav BiH dozvoljava Parlamentarnoj skupštini BiH da zakonom uredi način izbora troje stranih sudija na način kako se skupštinska većina dogovori, uključujući i mogućnost da te sudije biraju parlamenti Srpske i Federacije BiH.
– Prema tome, neosnovano je tumačenje SNSD da to pravo parlamentima Srpske i FBiH Ustav BiH onemogućuje. Pored toga, u prijedlogu Zakona o Ustavnom sudu BiH koji je u proceduru u Parlamentarnu skupštinu BiH uputio SNSD nigdje nije navedeno da ne samo strani državljani, nego i bivši visokopozicionirani članovi političkih partija u BiH, ne mogu da budu sudije Ustavnog suda BiH – dodaje on.
Naglašava da , ako prihvate, da je problem prisustva stranih državljana u Ustavnom sudu BiH njihova skrivena politička agenda, onda tek isti problem postoji kad je riječ o sudijama koji su bili članovi najviših partijskih organa različitih stranaka u BiH, a što je za PDP neprihvatljivo.
Prema njegovim riječima, PDP jedino može da podrži ono zakonsko rješenje koje predviđa eliminaciju prisustva stranih državljana u Ustavnom sudu BiH, da parlamenti Srpske i FBiH biraju njihove zamjene kvalifikovanim većinama narodnih poslanika, kao i da se jasno zabrani da sudije Ustavnog suda BiH mogu biti lica koja su bila dio najviših organa političkih partija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu