U dogovoru političkih lidera u Laktašima ne spominje se zakon o Ustavnom sudu BiH. Ali se zato do kraja aprila obećava donošenje zakona o izboru sudija u Ustavni sud BiH, a to je ogromna razlika.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić pozvao je i uputio molbu stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH da podnesu ostavke i povuku se iz rada te institucije.
Ako bi, umjesto troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, Predstavnički dom BiH birao troje domaćih, od kojih je jedan iz Srpske, to ne bi bio prenos nadležnosti, jer ni do sada to nije bila nadležnost RS.
Da li Bosni i Hercegovini prijeti raspad čim joj OHR okrene leđa ili će ova država tek onda da doživi svoj „uspon“, tema je o kojoj se ponovo povela rasprava nakon što je Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, izjavio kako odlaskom stranih sudija i OHR ovoj zemlji prijeti konflikt.
Od vraćanja nadležnosti koje su sa Republike Srpske prenesene na BiH u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, preko odbacivanja zakona koja su nametali visoki predstavnici, vraćanja na izvorni Dejton, pa do otpočinjanja pregovore sa Vladom FBiH sa ciljem definisanja granične linije između Srpske i FBiH.
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da odluke Ustavnog suda se dešavaju po ustaljenom obrascu sa ciljem rušenja Srpske.
Institucije Republike Srpske ostaju pri stavu da su strane sudije nepoželjne u Ustavnom sudu BiH i nakon što je donio odluke kojim su odbijeni zahtjevi bošnjačkih delegata u Vijeću ministara Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o stvarnim pravima i Zakona o republičkoj upravi.
Vlada Republike Srpske usvojila je 24. Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, koji je u ime RS kao potpisnice svih aneksa koji čine Dejtonski sporazum, generalnom sekretaru UN i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti uputio premijer Radovan Višković.
Francuska poslanica Žili Lešante uputila je u Evropski parlament Prijedlog rezolucije o reformi Ustavnog suda BiH u kojoj se zalaže za prestanak mandata stranim sudijama.
Priča o „državnoj imovini“ BiH ponovo bi mogla da postane aktuelna, ako Savjet ministara ispoštuje preporuku revizora da opet aktivira komisiju koja se godinama ranije bavila tim pitanjem.
Prijedlogom zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ponovo će se 6. jula naći na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH.
„Narodna skupština Republike Srpske obavezuje predstavnike Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu.“
Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić rekao je danas da je apsurdan ustavni sistem i izbor sudija Ustavnog suda i da se to može dovesti u vezu sa suverenitetom BiH, te da su oni koji su za ostanak stranih sudija protiv suvereniteta BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ) smatra da je trebalo podržati Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, ali da neki žele da i dalje pod maskom stranih sudija donose rješenja koja su u njihovom interesu.
Šef Kluba SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da su tvrdnje lidera SDS Mirka Šarovića da je prenošenje nadležnosti prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH samo izgovor za nepostupanje u skladu sa dogovorom postignutim u Republici Srpskoj po pitanju stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
Poslanik SDS u Parlamentu Bosne i Hercegovine, Dragan Mektić, ostao je suzdržan po pitanju Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH, i to pozivajući se na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske o neusvajanju odluka na nivou institucija BiH.
Rarlamentarni život u BiH polako se vraća u normalne tokove, a već na sljedećoj sjednici Predstavničkog doma BiH moglo bi da bude političke bure.
Njemačka sutkinja Angelika Nusberger, čije je imenovanje na poziciju sudije Ustavnog suda BiH prije dva mjeseca izazvalo politički rat u BiH, preuzela je funkciju i od sada je i zvanično dio najviše sudske instance u državi.
Sve tri političko-nacionalne strane u BiH tvrde da znaju koji je izlaz iz političke krize inicirane posljednjom spornom odlukom Ustavnog suda BiH, ali su im prijedlozi toliko suprotstavljeni da kompromis izgleda kao nemoguća misija.
Odbijanjem prijedloga PDP da trojicu članova Ustavnog suda BiH, a koji su trenutno birani od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, ubuduće biraju Narodna skupština Republike Srpske i Predstavnički dom Federacije BiH, sa obrazloženjem da je ovaj prijedlog protivan Ustavu BiH, SNSD je iskazao neobičnu sličnost sa Ustavnim sudom BiH kad je riječ o tumačenju i poimanju Ustava BiH – izjavio je generalni sekretar Partije demokratskog progresa Milko Grmuša.