Politika

Hljeb je skup, POŠTO MURAL: Zašto simbolika i teme iz prošlosti dominiraju nad životnim pitanjima

Koliko ste puta čuli rečenicu da političari nešto rade da bi skrenuli pažnju sa životnih tema? A, vjerovatno mnogo manje puta ste se zapitali koliko, kao društvo, i sami tome doprinosimo na način da nas više zanimaju zapaljive izjave o prošlosti, nacionalnim simbolima i privatnom životu političara, nego kada onaj drugi pokuša da govori o životnom standardu građana.

transparent
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Dešavanja oko murala Ratku Mladiću u Beogradu, zahtjevi za skidanje ploče s Mladićevim imenom u naselju Vraca u Istočnom Sarajevu, za uklanjanje murala posvećenim HVO u Hercegovini, Komšićevo prekidanje intervjua za Tanjug zbog Srebrenice, vraćanje nadležnosti na RS ili pitanje hoće li biti rata u BiH samo su neke od tema kojima je regionalna i javnost u BiH zaokupljena posljednjih dana i mjeseci.

FOTO: OLIVER BUNIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: OLIVER BUNIĆ/RAS SRBIJA

U odnosu na to, činjenice koje život znače, poput poskupljenju hljeba i ostalih životnih namirnica i goriva, strašne nestašice radnika, pad broja stanovnika, najveća smrtnost od korove u Evropi, kriminal u javnim nabavkama tokom pandemije, pitanje šta smo do sada uradili da spriječimo poplave – kao da nikoga ne zanimaju. Čak je bez pretjerane reakcije javnosti prošla i najava iz Vlade RS o povećanju plata iduće godine. Zbog čega?

– Populističke priče koje se oslanjaju na prošlost definitivno zavređuju veliku pažnju kod stanovništva iz razloga što mediji vrlo lako i na čudan način daju veliki prostor takvim temama. Istovremeno, političari se koriste tim temama iz prošlosti da bi prikrili svoju ličnu nesposobnost za procese za koje su danas direktno odgovorni. Svi smo mi nacionalno osviješćeni, svi imamo svoje principe, ali nepotrebno se konstantno vraćamo 30 godina u prošlost. Na taj način činimo uslugu onim političarima koji više ništa nemaju novo da nam ponude, nego se stalno vraćaju u lekcije iz prošlosti, zloupotrebljavajući istoriju. Umjesto da razgovaramo o tome kako da unaprijedimo društvo, mi dovodimo u pitanje mir u BiH, što je katastrofalno – kaže za Srpskainfo sociolog Vladimir Vasić.

Vladimir Vasić
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Prema njegovim riječima, svi narodi u BiH moraju se osloboditi okova prošlosti, ali ne na način da se odricanje od zločina i ratnih zločinaca očekuje i traži samo od srpskog naroda.

Pročitajte još

– Žalosti me činjenica da iz dana u dan imamo mladih fanatičnih ljudi, u tom ratnohuškačkom smislu. S druge strane, zabrinjava činjenica da su iz reda bošnjačkog, pa i hrvatskog naroda, pomalo hladni političari kada je u pitanju osuda ratnih zločina i ograđivanje od ratnih zločinaca iz reda njihovog naroda. Čini mi se da se nameće teza jednolične odgovornosti za prošlost i to nije dobro. Ključ za budućnost i za rješavanje trenutne situacije vidim u nekim neostrašćenim mladim političkim ličnostima koji će sa pijetetom prema žrtvama gledati na prošlost, ali će biti prvenstveno usredsređeni na budućnost. Mislim da ta populistička priča nikome neće donijeti neke direktne koristi, osim onim ljudima koji tu priču guraju u eter. Apelujem na mlade ljude da se usredsrede na rješavanje konkretnih pitanja u društvu. Ne treba sve da nacionalizujemo u BiH. Postoje one teme koje nisu usko vezane za naciju i identitet. Treba da znamo ko smo i šta smo, ali ekonomija ne treba da ima srpski ili bošnjački prefiks – zaključuje Vasić.

Advokat iz Banjaluke, Aleksandar Jokić, primjećuje da sve češće i sve agresivnije glavne dnevne i višednevne teme u zemlji i regionu jesu određeni simboli, naročito oni oko kojih nema i nije moguće da postoji jedinstveni stav.

Alekdandar Jokić kaže da izvinjenje mnogo ne pomaže
FOTO: NIKOLA MORAČA/RAS SRBIJA

To su teme koje će, dodaje Jokić, sigurno aktivirati veliki broj ljudi sa obje strane, a onda kao požar njihova rasprava zapali i one što nisu u prvi mah bili zahvaćeni.

– Ali, jednostavno, psihologija gomile je takva da od toliko vijesti i komentara ljudi osjete potrebu da budu naši ili njihovi. I tako, na vrlo jeftin i jednostavan način, sva pažnja javnosti, sve brige, sva energija, bivaju usmjereni u nešto što je, kako i sama riječ kaže, simbolično. Okrenuti od stvarnih problema i stvarnih tema, počevši od pandemije, preko gasa, do zagađenog vazduha i rijeka. Tako i sada, čitav region priča o muralu Ratka Mladića, o policiji koja ga čuva, o licima koja ga uništavaju, o onima koji ga popravljaju. To znači da su svi zabavljeni tom temom i da se u javnom prostoru ovih dana neće pojaviti kao ključna neka egzistencijalna tema, jer naprosto za nju nema interesovanja i nema mjesta. A jasno je da to apsolutno odgovara vladajućim elitama, jer se tako iz dana u dan razvodnjava i gubi oštrina i nezadovoljstvo građana. Puno malih, simboličnih podjela čini nemogućim jedno veliko jedinstvo. A to je recept za dugu vladavinu organizovanih političkih partija – kaže Jokić za Srpskainfo.

Izvrtanje teza

Koliko je tačna teza pojedinih političara da se ne možemo mnogo baviti „životnim temama“ prije nego što riješimo tzv. statusna pitanja, poput budućnosti BiH i Srpske? Sociolog Vladimir Vasić smatra da je to izvrtanje teza.

– Važnije je rješavati egzistencijalna i životna pitanja, a teška, komplikovana politička pitanja ostaviti malo po strani. Evo 30 godina tinja ta priča o otcjepljenju RS, o nekom pripajanju, a čini mi se da se manje energije od toga ulaže u neke priče koje će reći kako da održimo taj sistem, i ako dođe do toga, kako da preživimo. To su klasični politički spinovi s ciljem da ljudi vjeruju političarima. Jer, mi smo postkonfliktno društvo i dobar dio stanovništva prežio je ratne strahote, a u strahu je najlakše manipulisati ljudima. Mislim da na tu igru straha najviše igraju, jer veliki dio glasača su ljudi koji su direktno bili učesnici ratnih sukoba i najbolje znaju kakav je to strah – kaže Vasić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu