Ako tako bude zaista i bilo, riječi novoizabrane predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o proširenju EU na Zapadni Balkan, koje je inače bilo među prve tri tačke njenog programa, mogle bi da budu dovedene u pitanje.
Moramo pokazati našim prijateljima na Zapadnom Balkanu da dijelimo isti kontinent, istu istoriju, istu kulturu i dijelićemo istu sudbinu. Naša vrata ostaju otvorena – poručila je Fon der Lajen prije nekoliko dana, kada je nova Evropska komisija stupila na dužnost.
Međutim, u praksi su se ta “otvorena vrata” pritvorila, i to upravo zahvaljujući Makronu i njegovim težnjama da EU treba najprije da se reformiše, pa tek onda da se bavi proširenjem, a kako to izgleda na svojoj koži su prije izvjesnog vremena osjetile Sjeverna Makedonija i Albanija koje nisu dobile datum početka pregovora.
Tako je Francuska, a prije svega Emanuel Makron, zapravo demonstrirao da se vrlo pita, i da će tako biti i ubuduće, što je samo potvrdilo ono što je javnosti i inače poznato – da želi da se nametne kao neformalni lider EU i tu “titulu” preuzme od njemačka kancelarke Angele Merkel.
– Makronov plan: Brisel će ostati prestonica birokrata, a on će upravljati carstvom ideja – slikovit je opis agencije Blumberg upravo o namjeri francuskog predsjednika da “pokori” Evropu i stavi je pod svoje.
Za sada, bar je takav utisak, Makron uspijeva da se nametne, a odličan primjer za to su Sjeverna Makedonija i Albanija koje su dobile “stop” upravo zahvaljujući Makronu.
Tako je on, osim blokade, nametnuo raspravu o tome kako bi proširenje trebalo da izgleda i, praktično, obavezao novu Evropsku komisiju, koja je tek zvanično formirana, da svoj prijedlog o tome mora da isporuči u januaru sljedeće godine.
Pokazna vježba
Upravo ovo bi mogla da bude pokazna vježba kako će ubuduće izgledati saradnja evropskih institucija sa Makronom, i ko će zapravo od njih diktirati šta i kako da se radi.
Kako navodi Blumberg, on već ima mali tim ljudi koji koncipira evropsku strategiju.
– Makron smatra da je potrebno hitno delovanje – kaže Marten Kense, zamjenik direktora pariskog ogranka organizacije Njemački Maršalov fond, uz opasku da “misli da smo na početku bipolarnog svijeta i želi da Evropa bude igrač, a ne objekat u toj igri”.
Kako će stvari ubuduće izgledati u samoj uniji u velikoj mjeri zavisiće i od odnosa dva glavna igrača, Njemačke i Francuske, koje mnogi vide kao trenutno dva suprotstavljena pola – jedno statično, a drugo dinamično.
Kako bi sve to u perspektivi moglo da izgleda za Blic pojašnjava Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike, koji kaže da su za Francusku trenutno sva pitanja na stolu, od klimatskih promjena, preko bezbjednosne politike, proširenja, reforme EU…
– On je taj koji je pokrenuo kampanju u dvije faze “Konferencija o budućnosti Evrope”, koja bi trebalo da traje do 2022, kada Francuska preuzima predsjedavanje Savjeta EU – kaže Subotić.
Kako pojašnjava, ono što se dešavalo u posljednje vrijeme sa francuskim “non pejperom” o proširenju Unije je primjer za to.
– Evropskoj komisiji je dat zadatak da se u januaru sljedeće godine izjasni o tom dokumentu. Tako bi mogla da izgleda budućnost EU – naveo je on.
Da ništa nije slučajno svjedoči i podatak da Angeli Merkel posljednji mandat ističe 2021. godine, a Makronu godinu dana kasnije, 2022., zbog čega će se najvažnije stvari u vezi sa EU i dešavati u tom periodu.
– Francuska zna šta radi i na kojim poljima može da radi. Kada je riječ o ekonomiji, tu ne mogu Njemačkoj da pariraju, ali mogu u političkim pitanjima kada je riječ o odbrani Unije, NATO… Tu je njihova šansa da se pokažu kao sila, i to može da bude otežavajuća okolnost za novu Evropsku komisiju – priča Subotić.
Makronov ucjenjivački potencijal
Sa ovim u vezi, važna je još jedna stvar – novoformirana Evropska komisija je proizvod kompromisa socijalista, narodnjaka i liberala (gdje je i Makron), i da bez njega ova Komsija ne bi moglda ni da bude formirana.
– Makronovi liberali imaju veći upliv, a time i uticaj, pa ni to ne treba zanemariti – priča Subotić.
Ovo bi, zapravo moglo da se tumači i kao neka vrsta ucjenjivačkog potencijala koji ide naruku upravo francuskom predsjedniku koji je, na kraju krajeva, i podržao izbor Njemice Ursule fon der Lajen za predsjednicu EK.
– Kako će sve izgledati zavisiće od međusobnih odnosa Francuske i Njemačke, koja preuzima predsjedavanje EU nakon Hrvatske sljedeće godine. Isti posao obavljaće Francuska u prvoj polovini 2022. Ustvari, taj raspon od Njemačke do Francuske će biti ključan pokazatelj da li je Makron zaista jak ili se previše zanio – zaključuje Subotić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu