Dosadašnja iskustva ukazuju da je ovaj vid zbrinjavanja djece uspješniji i socijalno prihvatljiviji model u odnosu na tradicionalno smještanje u domove, zbog čega iz nadležnih institucija uporno pozivaju građane da se prijave za hraniteljstvo kako bi mališanima bez roditeljskog staranja omogućili da odrastaju u zdravim i sretnim porodicama.
Prema podacima Centra za socijalni rad, u Banjaluci ima ukupno 48 hraniteljskih porodica koje brinu o 62 djece. Na evidenciji je 16 profesionalnih hraniteljskih porodica kod kojih je smješteno 23 djece, dok je u 32 hraniteljske srodničke porodice smješteno 39 djece.
Kada su u pitanju djeca sa posebnim potrebama, na evidenciji se vodi 7 hraniteljskih porodica u koje je smješteno 7 djece. Što se tiče hraniteljstva za odrasla lica, u Banjaluci imamo 14 hraniteljskih porodica koja se brinu o 45 odraslih i starih lica – rekli su iz CSR.
Centar je nedavno organizovao info predavanje o hraniteljstvu u prostorijama mjesne zajednice Starčevica, a večeras je predavanje socijalnih radnika najavljeno i u MZ Borik, od 19 časova.
Svako dijete treba porodicu, poruka je i humanih građana koji su otvorili svoje srce i svoj dom za mališane o kojima se ne mogu brinuti biološki roditelji.
– Dijete se po pravilu rađa i i živi u porodici. Ako je ta sredina “oštećena”, dijete će se najbolje socijalizovati u sredini najsličnijoj prirodnoj porodici. Mi smo, na neki način, zamjenska porodica u kojoj dijete učestvuje u svakodnevnom životu – kaže Milena Dojder Trbojević, socijalna radnica i hraniteljka sa 10-ogodišnjim iskustvom.
Tokom protekle decenije othranila je petoro djece koje ni po čemu ne odvaja od svojih bioloških. Kako podsjeća, i njeni roditelji su bili srodnički hranitelji i željela je da isto neprocjenjivo iskustvo dožive i njena djeca.
– Ponekad se pitam ko je više “dobio”, djeca koja su došla u naš dom ili naša biološka porodica koja u svakom slučaju nije više ista – govori Milena.
Napominje i da je hraniteljstvo, nažalost, najviše zanemaren oblik vaninstitucionalne brige i vaspitanja.
– Mnogo puta se hraniteljstvo pominje samo kao hvale vrijedan pojam, a onda se u negativnom kontekstu govori o postupku onih koji se odluče da to rade iz srca, do granica da se nerijetko naziva „unosan biznis” – zaključuje ona.
Kako su ranije rekli iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, naknada za hranitelja iznosi 25 odsto od prosječne plate u prethodnoj godini i 60 odsto od cijene smještaja u dom. To znači da naknada iznosi oko 200 maraka, a oko 400 KM su troškovi za jedno dijete.
Broj članova
U hraniteljsku porodicu može biti zbrinuto najviše troje djece, s tim da ukupan broj djece u porodici, računajući i djecu hranitelja, ne može biti veći od petoro, osim, izuzetno, kada je to u interesu djece, odnosno ako je riječ o braći i sestrama.
Dijete koje ostane bez roditeljskog staranja ili bez adekvatnog roditeljskog staranja ima pravo na zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu do završetka redovnog školovanja, a najkasnije do 26. godine.
Sredstva za finansiranje prava na zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu obezbjeđuju se iz budžeta jedinice lokalne samouprave.
Ko može biti hranitelj?
Osobe koja su zainteresovane za hraniteljstvo kod nadležnog Centra za socijalni rad podnose zahtjev uz koji prilažu dokumentaciju propisanu Pravilnikom o hraniteljstvu. Procjena ispunjenosti uslova vrši se uvidom u priloženu dokumentaciju, intervjuom sa potencijalnim hraniteljima u Centru za socijalni rad, intervjuom sa članovima porodice, sveobuhvatnom procjenom ličnosti, uslova života, kompetentnosti i motivacije za obavljanje posla profesionalne hraniteljske porodice.
Najvažniji kriterijumi u odabiru hraniteljske porodice su da niko od članova porodice nije krivično gonjen/kažnjavan, da im nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, osobe koje boluju od bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život djece povjerene na brigu i staranje, te da pružaju dovoljno garancije da će djecu koja im se povjere na staranje podizati i vaspitavati tako da budu korisni članovi društvene zajednice.
Obuka
Svaki od potencijalnih kandidata upućuje se na pohađanje programa pripreme za hraniteljstvo. Program edukacije hranitelja rade stručni radnici JU „Centar za socijalni rad“ Banjaluka koji su edukovani za to, u prostorijama Centra.
Program podrazumjeva desetodnevnu obuku, koja traje po tri sata dnevno u kontinuitetu. U okviru obuke obrađuju se razne teme vezano za hraniteljstvo. Nakon njenog završetka izdaje se potvrda za bavljenje hraniteljstvom koja vrijedi četiri godine, a koja se nakon isteka revidira ponovnom procjenom hraniteljske porodice od strane tima za hraniteljstvo na osnovu čijeg se mišljenja može produžiti ili ne.
Nedostatak zainteresovanih
U hraniteljske porodice na kraju prošle godine bilo je smješteno 107 osoba, od čega 78 maloljetnika i 29 odraslih. Problem koji se pojavljuje je nedostatak zainteresovanih porodica za pružanje usluga hraniteljstva za lica sa posebnim potrebama, navedeno je u Izvještaju Centra za socijalni rad za 2018. godinu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu