Prije nekoliko dana, u jednoj osnovnoj školi u Jajcu zaprimljene su dojave o prijetećem sadržaju, a nakon detaljnih kontradiverzionih pregleda utvrđeno je da su one bile lažne.
Tada su, kako su pisali federalni mediji, na službenu mejl adresu škole stigle dvije uznemirujuće poruke. U njima se navodilo da će navodno biti detonirana bomba u ruksaku, dok je druga poruka bila usmjerena na maturante, uz tvrdnje da će umjesto proslave gledati smrt.
Slični slučajevi lažnih dojava postali su gotovo svakodnevna pojava u školama, tržnim centrima i javnim ustanovama u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Jajcu, Tuzli, i mnogim drugim gradovima BiH, ali i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, što je dodatno uznemirilo javnost i opteretilo bezbjednosne službe širom regiona.
Stručnjak za bezbjednost, Safet Mušić, ocjenjuje za Srpskainfo da se ovakve dojave više ne mogu posmatrati kao izolovani incidenti ili “dječije nepodopštine”, posebno zbog njihovog istovremenog pojavljivanja u više država i gotovo identičnih obrazaca djelovanja.
-Kada imate gotovo identične obrasce djelovanja, masovne dojave školama, tržnim centrima i aerodromima, uz korištenje anonimnih elektronskih komunikacija, onda postoji osnov za sumnju da dio slučajeva ima elemente organizovanog djelovanja ili barem imitacije već postojećeg modela – kaže Mušić.
Često se, kaže, nakon prvih medijski eksponiranih slučajeva javlja tzv. “copycat efekat”, gdje pojedinci ili manje grupe preuzimaju isti obrazac jer vide da izaziva veliku pažnju i ozbiljnu reakciju sistema.
-Iako su dojave u najvećem broju slučajeva lažne, one predstavljaju ozbiljan bezbjednosni problem na regionalnom nivou. Njihov cilj nije nužno izazivanje fizičkih posljedica, već stvaranje osjećaja nesigurnosti, panike i nepovjerenja u sposobnost institucija da zaštite građane. Posebno je osjetljivo kada su mete škole, aerodromi ili veliki trgovački centri, jer se tada direktno utiče na svakodnevni život građana i psihološki osjećaj sigurnosti. Uz to, svaka dojava aktivira veliki broj policijskih službenika, KDZ timova, vatrogasaca i hitnih službi, što predstavlja ogromno opterećenje za sigurnosni aparat i finansijski trošak države – upozorava Mušić.
Ističe da je otkrivanje počinilaca otežano, jer se ovakve dojave uglavnom šalju putem enkriptovanih servisa, VPN mreža, privremenih mejl adresa i servera koji se nalaze u drugim državama.
-To znači da istraga često prelazi granice jedne zemlje i zahtijeva međunarodnu saradnju policijskih i obavještajnih agencija, što usporava proces. Dodatni problem je što počinioci često koriste javne Wi-Fi mreže, lažne digitalne identitete i aplikacije koje otežavaju digitalno forenzičko praćenje. Upravo zbog toga veliki broj slučajeva ostane neriješen ili se počinioci otkriju tek nakon dužeg vremena, posebno kada iza svega ne stoji pojedinac nego koordinisana mreža ili više osoba koje djeluju iz različitih država regiona – zaključuje Mušić.
Putnici i osoblje vraćeni u objekat: Lažna dojava o bombi na Međunarodnom aerodromu Sarajevo
Evakuisani radnici i KUPCI: Nakon škola, dojava o BOMBI i u Tržnom centru “Delta Planet” u Banjaluci
ĐACI EVAKUISANI Dojave o bombama paralisale gimnazije u Zagrebu
Policija u Zenici provjerava dojave o bombama u školama i institucijama
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.