Umjesto očekivanog sastanka, na vratima njenog stana pojavila su se trojica maskiranih napadača sa pištoljem, koji su je pretukli, poprskali suzavcem i odnijeli vrijednosti.
Reporter “Blica” istraživao je kakve nas opasnosti vrebaju na internetu, od lažnih profila i finansijskih prevara do ozbiljnih fizičkih napada, i na koji način možemo da se zaštitimo kada se odlučimo na susret sa osobom koju poznajemo samo sa društvenih mreža.
Aplikacije za upoznavanje, danas sveprisutne, nekada i korisne, lako se pretvore u prostor za manipulaciju, prevaru – pa i ozbiljan fizički napad.
Lažni profili, izmišljeni identiteti, fotografije koje ne pripadaju stvarnim osobama – najčešće su maske iza kojih se kriju oni sa jasnim i često opasnim namjerama, okrile su naše sagovornice.
Prvi sastanak mora da bude na javnom mjestu
Sociološkinja Hristina Cvetinčanin objasnila je da veći procenat žena koje se odluče za dejting aplikacije dožive neprijatnost.
Ona naglašava da se osnovna pravila ne smiju zaboraviti i da je od izuzetnog značaja da se sačuva privatnost ličnih podataka.
– Dvije od tri žene koje koriste aplikacije za dejting u Srbiji su doživjele neku vrstu negativnog iskustva, neprijatnog iskustva, a svaka četvrta je doživjela uhođenje, proganjanje, pa čak i fizičko i seksualno nasilje. Mislim da zabavljanje treba da počnemo da posmatramo malo ozbiljnije, jer ipak to je jedan intiman čin. Čak i ako se do samog čina intimnog ne dođe, mi djelimo svoj život sa drugom osobom, svoje iskustva, djelimo svoju ranjivost – objasnila je Cvetičaninova.
Ona je naglasila i da je jako važno poštovati pravila kada se radi o upoznavanju preko interneta.
– Osnovna pravila zaštite ne smiju se zanemariti. Nikada ne dijeliti adresu, broj lične karte, informacije o svakodnevnim rutinama. Posebno je važno mjesto susreta – prvi sastanci nikada ne smiju da se odvijaju u privatnim prostorima, već isključivo na javnim mjestima, uz prisustvo ljudi i mogućnost reakcije u slučaju opasnosti – istakla je Hristina.
“Jedan klik otvara vrata komunikacije, ali i rizika”
Katarina Jonev, stručnjak za bezbjednost na internetu, objasnila je da je veoma važno provjeriti bar preko video poziva da li osoba sa slike zaista stoji iza profila na društvenoj mreži sa kojim se dopisujete.
– Sa razvojem društvenih mreža i sa načinom komunikacije koji dominira danas u društvu, gdje je sve brzo, sve lako, nemamo vremena za gubljenje, veoma lako, na osnovu fotografije možemo da zaključimo da li smo mi meč ili ne, ono da li je taj neko potencijal naš partner, dolazi zapravo do jako puno bezbjednosti što samih aplikacija, što korisnika ovih platformi. Kada kažemo propusta u vidu aplikacija, zato što ne postoje sigurnosni mehanizmi – objašnjava stručnjak za internet bezbjednost.
Ona naglašava koliko je važno utvrditi ko je osoba koja stoji iza profila sa kojim se dopisujemo prije nego što sa njom ostvarimo kontakt uživo.
– Ako korisnici već uspostave neki vid komunikacije i ako smatraju da ta osoba potencijalno može da uživa njihovo povjerenje, prije svega ne emotivnu osnovu nego povjerenje, da onda pokušaju sa video pozivom putem na primjer Vibera ili putem WhatsAppa ili nekog ipak bližeg kontakta da bi se one zaista uvjerile da je osoba sa fotografije sa druge strane. U digitalnom dobu – jedan klik otvara vrata komunikaciji, ali i riziku. A svaki sljedeći može da vodi ka situacijama iz kojih nema lakog povratka – istakla je ona.
Žrtve internet zlostavljanja ne smiju da ćute
Stručnjak za internet bezbjednost, Katarina Jonev objasnila je da je od izuzetne važnosti da žrtve ovakve vrste nasilja i prevare ne smiju da ćute.
– Država nas štiti kao i na svakoj društvenoj mreži, kao i u svakoj drugoj aplikaciji. Kada se desi nešto neprimjereno, kada se desi krivični akt, policija i sistemi države će reagovati. Ono što jeste problematično kada su ove aplikacije u pitanju jeste što ne postoje zvanična statistika, ne postoje ni na globalnom nivou. Ali ono što jeste, što moramo prosto da ohrabrimo, žrtve prije svega, da ne ćute, da ne kriju – rekla je Katarina.
Žrtve ćute zbog straha od osude društva
Sociološkinja Hristina Cvetinčanin objasnila je da žrtve najčešće ne prijave zločin iz opravdanog straha da će ih društvo osuditi zbog prisustva na tim sajtovima.
– Imamo mlade djevojke i mlade žene koje koriste dejting aplikacije jer je to nekako postala kultura generacije Z, ali takođe i milenijalaca i milenijalki koje doživljavaju fizičko nasilje, seksualno nasilje i ne žele o tome da pričaju zato što postoji jako često opravdan strah da će neko postaviti pitanje pa šta je ona očekivala, šta je tražila na tom “Tinderu” ili na tom “Badoo”, na toj platformi. Tako da one ćute iz straha od osude. Stoga prije nego što upoznate nekoga preko interneta – pobrinite se da dovoljno znate o toj osobi. Jer granica između avanture i tragedije – ponekad je izuzetno tanka – istakla je naša sagovornica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.