Danas su svjedočila tri svjedoka Tužilaštva BiH, a riječ o osobama koje su radile u Ministarstvu bezbjednosti BiH i OBA na bezbjednosnim provjerama.
Zbog kompleksnosti poslova koje su obavljali zatraženo je da se njihove fotografije i imena ne objavljuju u javnosti.
Bivši zaposlenik Ministarstva bezbjednosti BiH, koji je sada u penziji je kazao da su oni imali kontakte sa bezbjednosnim službama, da je njihov posao bio da rade provjere bezbjednosnih upitnika.
Naveo je da su oni radili na svakom značajnom aktu koji se ticao implementacije Zakona o zaštiti podataka. Pojasnio je da se radila bezbjedna provjera za direktora OBA i on je kazao da bi bezbjednosna provjera trebalo da bude uslov, jer direktor poslije raspoređuje radna mjesta i određuje ko će imati stepen tajnosti.
Obuka službenika
– Bezbjednosne provjere popunjavaju sve osobe koje treba da imaju pristup tajnim podacima. Mi smo obučavali bezbjednosne službenike, a onda su oni obučavali ostale po institucijama. Bezbjednosni upitnik smo nekoliko puta mijenjali i prilagođavali standardima EU i NATO – pojasnio je svjedok.
Naglasio je da podaci moraju biti tačni, no tačnost podataka je morala provjeriti sama OBA, odnosno sve se završavalo na nivou institucije odakle dolazi sam službenik.
Pojasnio je da bezbjednosna provjera treba da se izvrši odmah po stupanju na poziciju, za stepen tajno se ponavlja poslije 10 godina, a vrlo tajno svakih pet.
– U bezbjednosnoj provjeri moraš napisati sve o obrazovanju i svaki netačan podatak je bezbjednosna smetnja – rekao je on.
Drugi svjedok je radio u OBA na provjeri ovih podataka i on je govorio u kontekstu bezbjednosne provjere koja je rađena 2021. godine.
On je pojasnio da postoje tri vrste bezbjednosna upitnika – osnovni, posebni i dodatni, a zaposlenici su dužni odgovoriti na svako pitanje i moraju potpisati svaku stranu.
Naglasio je da je Osman Mehmedagić ispunio sva tri upitnika, a da je procedura takva da su uposlenici morali svojeručno da napišu te podatke hemijskom olovkom, kako se ne bi nešto poslije prepravljalo.
Što se tiče segmenta obrazovanja, svjedok je potvrdio da su oni provjeru vršili na način da se od ustanove, to jeste fakulteta potvrda da li su podaci tačni.
– Provjeravali smo to, pisalo je da ima višu školu u Sarajevu i fakultet u Banjaluci, za to smo dobili potvrdu. U upitniku nije navedeno da je završio Američki univerzitet, to smo vidjeli tek u medijima – ispričao je svjedok.
Pojasnio je da ukoliko tokom bezbjednosnih provjera se pojavi sumnja da postoje podaci koji ugrožavaju sigurnosne provjere, onda su se vršile dodatne provjere.
Dosije je bio zaključao
Nakon toga je svjedočila osoba koja je radila u odjelu za Personalne poslove u OBA. Pojasnila su dosije bili u njihovom odjelu i da su bili zaključani.
– Što se tiče Mehmedagića, tu je bila diploma iz Banjaluke, nikada nismo vidjeli diplomu Američkog univerziteta, a bez mene se nije mogla naknadno unijeti u dosije – rekla je ona.
Naglasila je da svaki dosije imao oznaku tajnosti, a da je ta praksa uvedena za vrijeme kada je direktor postao Osman Mehmedagić Osmica, dok je dolaskom novog direktora Džuve to ukinuto.
– I na kasi u kojoj su bili dosjei je bila oznaka tajnosti, a i to je kasnije ukinuto – pojasnila je.
Naglasila je da je nakon toga za njihovo otvaranje potreban nalog, odnosno saglasnost direktora.
Pojasnila je i da je Pravilnik kojim je uvedena oznaka tajnosti za vrijeme Mehmedagića donijela Komisija po njegovom prijedlogu.
Suđenje će se nastaviti 14. oktobra iskazima novih svjedoka, piše Avaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.