Politika

Hrvate i Bošnjake MOŽE DA POMIRI samo Izborni zakon: Da li je na pomolu relaksacija odnosa Sarajeva i Mostara i gdje je tu Banjaluka

Poslije nekoliko mjeseci isključivo teških riječi u političkom životu BiH, neko je počeo da govori o normalizaciji i relaksaciji odnosa. Ovaj put između Bošnjaka i Hrvata, ali pošto u BiH nikada tri strane ne mogu složno, odmah su počele i spekulacije da bi to značio kraj savezništva Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Hrvate i Bošnjake MOŽE DA POMIRI samo Izborni zakon: Da li je na pomolu relaksacija odnosa Sarajeva i Mostara i gdje je tu Banjaluka
FOTO: OSLOBOĐENJE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Imperativ je popraviti odnose Bošnjaka i Hrvata, poručio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, nakon večere s hrvatskim premijerom, Andrejom Plenkovićem u Dubrovniku, uz opasku da Hrvati imaju i više pozicija nego što im pripada, ali da problematizuju člana Predsjedništva BiH.

Relaksacija odnosa je potrebna, uzvratio je i predsjednik HDZ BiH i HNS, Dragan Čović.

Istovremeno, sarajevski portal hayat.ba, pozivajući se na nezvanične izvore, objavio je da je Plenković postavio ultimatum Čoviću – da se odrekne savezništva sa liderom SNSD, Miloradom Dodikom, i podrške njegovoj politici, ili će, u suprotnom, izgubiti podršku Vlade Hrvatske HDZ-ovim zahtjevima za izmjenu Izbornog zakona BiH. A ta je tema najvažnija za Čovića, u nadi da će obezbijediti „legitimno predstavljanje“ u Predsjedništvu BiH, odnosno da se više neće dešavati izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

U svakom slučaju, zanimljivo je da je u prvi plan, ispred Hrvatske, u politici prema BiH sada isplivao premijer Plenković, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović, poznat po oštrim kritikama na račun bošnjačkih političara, za sada utihnuo. Nakon što je otkazao posjetu BiH iz neobjašnjivih „bezbjednosnih razloga“.

Poznati novinar i analitičar, Pejo Gašparević, smatra da je normalizacija odnosa Bošnjaka i Hrvata zapravo medijska priča, ili tu postoje neke informacije koje nisu dostupne javnosti.

– Iz političkog aktivizma se jedino može vidjeti da se ulažu napori da se prevaziđu politički problemi između Hrvata i Bošnjaka u FBiH, nakon dugogodišnjih nesporazuma u vezi sa Izbornim zakonom. Čini se da se sada pokušava ambicioznije nego ranije pronaći nekakav model u vezi sa Izbornim zakonom, koji ne bi bio izvor političke konfliktnosti između dva naroda. Čini mi se da je to srž problema oko koga se vrte politički pregovori između Hrvata i Bošnjaka u BiH i vidjećemo da li će se uspjeti. Vidimo da se i Zagreb dosta angažovao oko tih stvari, ali zasad je teško procijeniti kako će se stvari završiti – kaže Gašparević za Srpskainfo.

FOTO: TELEVIZIJA JADRAN/SCREENSHOT
FOTO: TELEVIZIJA JADRAN/SCREENSHOT

Prema njegovim riječima, potencijalna normalizacija između Hrvata i Bošnjaka imala bi pozivan učinak i na predstavnike srpskog naroda, jer sa dogovorom treba ići i ka srpskim predstavnicima.

Pročitajte još

Kada je riječ o „pucanju“ savezništva Dodik – Čović, koje je inače trn u oku Sarajevu ali i mnogima u međunarodnoj zajednici, Gašparević smatra da je to spekulacija koja ima svoju medijsku promociju „jer je atraktivna za čitanje i šalje poruku nekome ko ti nije simpatičan“.

– Međutim, to ne mora imati političku težinu jer niko od ozbiljnih političara ne izjavljuje takve stvari, niti od međunarodnih predstavnika, ni domaćih. Činjenica je da je rješavanje političkog konflikta između Hrvata i Bošnjaka u vezi sa Izbornim zakonom uslov za normalizaciju cjelokupnih odnosa u BiH. I relaksiranje tih odnosa treba odmah usmjeriti i oprema predstavnicima srpskog naroda. Da se nađe trostruki dogovor. Bilo kakav dogovor dva protiv jedan, u bilo kojoj varijanti, nije dobar za BiH – upozorava Gašparević.

U međuvremenu, u FBiH se spekuliše da bi Dragan Čović, slično Miloradu Dodiku, mogao da se nađe na listi američkih sankcija zbog navodne korupcije i da je to razlog zbog koga je već počeo da se distancira od Dodika. Gašparević kaže da je to zasad još samo jedna u nizu spekulacija, jer o sankcijama Čoviću nemamo nikakvu opipljivu izjavu bilo kog političkog ni diplomatskog izvora.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Podsjećamo, pregovor o izbornoj reformi u BiH naprasno su prekinuti pred Novu godinu, uz optužbe iz Sarajeva da razgovori nemaju smisla sve dok Milorad Dodik ne odustane od svoje politike prema BiH. Međutim, vrlo brzo se vidjelo da Dodik, odnosno predstavnici Republike Srpske, nisu bili razlog zbog kojih nije bilo pomaka u pregovorima, jer je najveći kamen spoticanja bio i ostao izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok su sva ostala politička pitanja na redu nakon toga. Baš kao i „tehničke“ izmjene na kojima insistira opozicija, tvrdeći da bi dovele do poštenijih izbora.

Uostalom, o nastavku pregovora priča se upravo sada, u svjetlu navodnog otopljavanja odnosa Hrvata i Bošnjaka.

Srpski delegat u Domu naroda BiH, Lazar Prodanović (SNSD), kaže da ga raduje nastavak ili ozbiljan dijalog između predstavnika HDZ BiH i SDA.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Nadam se da je to u funkciji primjene odluke Ustavnog suda BiH o legitimnoj zastupljenosti predstavnika u organima vlasti, a istovremeno u dolaženju rješenja za Izborni zakon i promjenu Ustava. Kakav god sporazum u tom smislu da postignu za nas će biti prihvatljiv, imajući u vidu raniji naš stav koji se odnosi na to da se nećemo miješati u unutrašnja pitanja izbora člana Predsjedništva i delegata za Dom naroda iz FBiH. Očigledno su predstavnici najveće bošnjačke stranke došli do zaključka da njihova konfrontacija s najvećom hrvatskom i najvećom srpskom strankom nanosi štetu i Bošnjacima. Ne bi bilo dobro da dva rade protiv jednog u bilo kom smislu i bilo bi važno da se kroz ova dijalog relaksiraju ukupni odnosi koji definitivno štete svima u BiH – zaključuje Prodanović.

Stižu Amerikanci

Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik američke administracije za Zapadni Balkan, izjavio je za Glas Amerike da uskoro ponovo stiže na ovo područje. Još jednom je podržao inicijativu „Otvoreni Balkan“ za slobodan protok roba i ljudi, u koju BiH nije ušla zbog odbijanja Bošnjaka. Trenutno su u toj mreži Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

– Cjevovodi i auto-putevi se ne mogu prekinuti. Ne možete imati zonu slobodne trgovine ako morate da stanete negdje na pola puta i u kamionu čekate u redu po pet sati – rekao je Eskobar.

Takođe, Samanta Pauer, bivša ambasadorka SAD u UN, a sada administratorka američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID), boraviće u posjeti BiH od 19. do 22. januara. Pauerova je iskazala želju da ima zajednički sastanak sa svom trojicom članova Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Sastanak je planiran za petak, 21. januar, u 10 časova, a u njenoj pratnji biće i američki ambasador u BiH, Erik Nelson.

Zanimljivo je da je ovaj dopis stigao 10. januara, dakle pet dana nakon što su SAD uvele dodatne sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, i još nekim osobama u BiH. Na taj način, bar za sada, padaju u vodu spekulacije koje su objavili pojedini mediji u Sarajevu da se Pauerova neće sastati s Dodikom, tvrdeći da je to znak da je već počela njegova međunarodna izolacija.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu