Biznis

I te kako ima mogućnost proizvodnje: Zemlja puna pašnjaka i izvora, a BiH UVOZI ENORMNE KOLIČINE mesa i vode

Više od 35 miliona kilograma goveđeg mesa ili 161 milion kilograma vode koji su tokom prošle godine uvezeni u BiH, zemlju koja obiluje potencijalima za obje uvozne kategorije, paradigma su bilansa spoljnotrgovinske razmjene koju karakterizuje veoma visok deficit.

Mesnica
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Posebno zabrinjava količinski i vrijednosno izražen uvoz proizvoda za koje postoji mogućnost proizvodnje u BiH.

Trgovinski deficit

Vrijednost izvoza iz BiH u 2023. godini iznosi 17,2 milijarde KM, što je manje za 1,20 milijardi KM ili 6,57 odsto u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijarde KM, što je manje za 875,60 milijuna KM ili 3,01 odsto u odnosu na godinu prije. Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 11,1 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom 60,8 posto.

Večernji list imao je uvid u pregled vodećih uvoznih tarifa, a na prvom mjestu su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala kojih je u prošloj godini uvezeno u količini od milijardu i 497 miliona kilograma i što je koštalo 2 milijarde i 445 miliona KM. Ddrugo mjesto čine kameni ugljen briketi i slična goriva od kamenog uglja i to s uvozom od nešto malo više od milijardu kilograma i u vrijednosti od oko 590 miliona maraka. Naftni plinovi s uvezenom količinom od 254 miliona kilograma su na trećoj poziciji, a za istu količinu plaćeno je oko 258 miliona maraka.

I dok je za navedene tri kategorije proizvoda sasvim logično i razumno utvrditi opravdanost uvoza jer u BiH ne postoje dovoljni potencijali za njihovu proizvodnju, neke tarife, koje mogu biti značajan segment proizvodnje i za koje ne postoji takva potreba, otvaraju prostor za raspravu. Jedna od tarifa je i voda. Iako BiH obiluje velikim brojem izvora pitke vode, koje su svojom kvalitetom među najčišćima u Europi, u BiH je prošle govine uvezeno oko 161 miliona kilograma vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode s dodanim šećerom ili aromom.

Pročitajte još

Drugi reprezentativan primjer je uvoz mesa, i to goveđeg, a koji je u protekloj godini dostigao količinu od 35,7 miliona kilograma u vrijednosti od 303,1 milion baraka. Brojka je još upečatljivija kada se pogledaju potencijali za razvoj stočarske proizvodnje u BiH, a čiji su znatni dijelovi pašnjaci, i to oko četvrtina ukupnog poljoprivrednog zemljišta.

Uvoz hrane

Osim uvoza mesa, u BiH je moguće primijetiti i visoke iznose uvezenih ostalih poljoprivrednih proizvoda, a među njima su žitarice, zrna, bilje, njihovi proizvodi i drugi proizvodi mlinarske industrije kojih je prošle godine uvezeno u vrijednosti od 953.918.471 KM. Takođe, u BiH je lani uvezeno voća, povrća i njihovih proizvoda u vrijednosti od 592.990.921 marku, dok je ukupna vrijednost svih vrsta proizvoda životinjskog porijekla (meso, riba i mlijeko) dostigla iznos od jedne milijarde i 73 miliona maraka.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu