Klinička prezentacija alergija na hranu može da zahvati jedan ili više organskih sistema, kaže specijalista pedijatrije dr Mirjana Vasić-Ilić Klinička prezentacija alergija na hranu može da zahvati jedan ili više organskih sistema, kaže specijalista pedijatrije dr Mirjana Vasić-Ilić.
Alergija na hranu je ponovljiva neželjena reakcija na hranu posredovana imunološkim mehanizmom.
Najčešći uzrok alergije kod djece su proteini kravljeg mlijeka sa učestalošću od 2 do 6 odsto.
– Od tog broja djece kod kojih se ispoljila alergija, polovina će je prevazići, odnosno razviti toleranciju na mlijeko do svog prvog rođendana, te će nakon tog perioda moći nesmetano da konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode. Procjenjeno je da se tolerancija na mlijeko razvija kod oko 70 odsto djece do svoje druge godine, odnosno oko 90 odsto do svoje treće godine – objašnjava spec dr Mirjana Vasić-Ilić.
Koji su rizici djece koja imaju alergiju na hranu?
Prema njenim riječima, djeca sa alergijom na hranu imaju oko 4 puta veću vjerovatnoću da će imati druga srodna stanja kao što su astma ili / i atopijski dermatitis u poređenu sa djecom koja je nemaju.
Kako objašnjava, ovo je od velike važnosti jer djeca sa istovremenom alergijom na hranu i astmom, mogu da imaju i veću vjerovatnoću da dožive tešku anafilaktičnu reakciju.
Na koju hranu su deca najčešće alergična?
Kravlje mlijeko
Jaja
Brašno
Soja
Djeca od 2 do 10 godina
Kravlje mlijeko
Jaja
Kikiriki
Koštunjičavi plodovi
Riba
Ljuskari
Susam
Kivi
Starija djeca
Kikiriki
Koštunjičavi plodovi
Riba
Ljuskari
Susam
Poleni udruženi sa voćem i povrćem
Zbog čega su djeca često alergična na paradajz, jagode…?
– Što se tiče konkretno tih namirnica, s obzirom na to da su vrlo često tretirane hemijskim sredstvima, može da se javi preosjetljivost na ta sredstva, međutim da li je riječ o tipičnoj alergiji ili ne procijeniće isključivo ljekar – kaže naša sagovornica.
Kako se kod djece sve manifestuje alergija na hranu?
Spec. dr Mirjana Vasić-Ilić objašnjava da klinička prezentacija alergija na hranu može da zahvati jedan ili više organskih sistema, pri čemu su najčešće zahvaćeni:
koža – u vidu svraba, crvenila, koprivnjače, otoka
oči – svrab, suzenje, otok kapaka
usna duplja – svrab, suvoća, nelagodnost, otok usne duplje, jezika i /ili ždrela
respiratorni sistem – zapušenost i svrab nosa, promuklost, kijanje, kratak dah, kašalj, stezanje u grudima
sistem organa za varenje – bol u trbuhu, mučnina, povraćanje, dijareja
ostalo – ubrzan rad srca, vrtoglavica, pad krvnog pritiska, gubitak svijesti/nesvjestica.
Kako prepoznati alergiju na hranu kod djece?
Ukoliko se po konzumiranju namirnice neposredno ili nakon 2 sata od konzumiranja, pojave znaci i simptomi, neophodno je da se obratiti ljekaru radi dalje dijagnostike i liječenja.
– Rjeđi su kasni tipovi alergijske preosjetljivosti koji mogu da se jave i nakon 28 sati od ingestije namirnice. Konačna dijagnoza se postavlja nakon niza medicinskih postupaka i to nakon detaljno uzete anamneze, kliničkog pregleda pacijenta, testova za određivanje preosetljivosti na hranu, eliminacione dijete u dijagnostičke svrhe, oralnog provokacionog testa hranom, dijagnostičke obrade gastrointestinalnih simptoma – navodi specijalista pedijatrije Mirjana Vasić – Ilić.
Prva pomoć za djecu kod alergije na hranu
Prva pomoć podrazumijeva davanje antihistaminika – lijekova protiv alergije, i odvesti dijete ljekaru.
– Za onu decu kod kojih se prethodno javila i teška alergijska reakcija, specifična terapija je jedino adrenalin koji nose svuda sa sobom – napominje sagovornica “Blic zdravlja.
Kako se liječi alergija na hranu kod djece?
Lijek za alergiju na hranu ne postoji.
Prema riječima sagovornice, alergija na hranu se liječi izbjegavanjem inkriminisane hrane, i učenjem prepoznavanja i liječenja simptoma reakcije.
– Potrebno je pravilno i blagovremeno identifikovati pacijente sa rizikom od teških alergijskih reakcija… Podaci o farmakološkom liječenju ograničeni su samo na antihistaminike koji se koriste u cilju ublažavanja akutnih simptoma. U slučaju da je neophodno korišćenje nekih namirnica, kao u slučaju alergije na proteine kravljeg mlijeka, na tržištu postoje ekstenzivno hidrolizovane ili aminokiselinske formule – kaže spec. dr Mirjana Vasić – Ilić.
Može li u nekom periodu života da se izgubi alergija kod djece?
Sagovornica “Blic zdravlja” navodi da epidemiološke studije otkrivaju da će približno 80 odsto odojčadi koja je alergična na hranu dostići toleranciju do petog rođendana, ali da 35 odsto njih može na kraju razviti preosjetljivost na drugu hranu odnosno na drugu namirnicu.
– Iako se alergije na mlijeko, jaja, pšenicu i soju često povlače u djetinjstvu, čini se da djeca prerastaju neke od ovih alergija sporije nego u prethodnim decenijama, pri čemu su mnoga djeca i dalje alergična nakon 5 godina. Alergije na kikiriki, orašaste plodove, ribu i školjke su, uglavnom, doživotne, hronične bolesti. Postoji veza između težine simptoma nakon konzumiranja i vjerovatnoće da problem preraste. Što je reakcija teža, manja je vjerovatnoća da će alergija na hranu prestati – objašnjava spec. dr Mirjana Vasić-Ilić i dodaje da posljedica neliječene alergije može da bude i smrt.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu