Otkriveno je da su oni koji su bili negativni na antitijela, bili pozitivni na T-ćelije koje su u stanju da identifikuju virus i izbore se protiv njega.
Nije neophodno provjeravati antitijela nakon vakcinacije, jer se na taj način ne stvaraju gužve za one pacijente koji imaju akutne probleme i akutna dijagnostika im je neophodna, kaže dr Marija Gnjatović iz Instituta za primjenu nuklearne energije.
– Nije loše proveriti nivo antitijela u smislu da li je iniciran odgovor. Vrednosti antitijela ne ukazuju na nivo zaštite koju vakcina pruža, i ona su samo jedna od mejra imuniteta, ali svakako ukazuju na to da je do odgovora došlo – kaže Gnjatović, pišu Novosti.
Posebno naglašava da nema potrebe ići od laboratorije do laboratorije i tražiti test na kojem ćemo biti pozitivni.
– Ako su vrijednosti antitela niske ili na granici, taj podatak nema nikakav prognostički značaj i bolje je sačekati nekoliko nedjelja pa još jednom uraditi analizu, nego da idemo od laboratorije do laboratorije u nadi da ćemo negdje dobiti pozitivan nalaz – navodi doktorka.
Kada je riječ o testovima koji se nude u našim laboratorijama, Gnjatović kaže da su oni vrlo slični, da je riječ o imunohemijskim metodama i da određuju IgG klasu antitijela.
I dok smo mi zaokupljeni antitijelima, naučnici širom sveta ukazuju na imunitet skriven u T-ćelijama koji bi mogao biti ključ u borbi protiv kovida. Otkriveno je da su oni koji su bili negativni na antitijela, bili pozitivni na T-ćelije koje su u stanju da identifikuju virus i izbore se protiv njega.
– U toku je nacionalna studija koja će proveravati T-ćelijski imunitet i posebno kod osoba koje nisu razvile antitijela, odnosno humoralni iminitet. Na osnovu ovih analiza dobićemo podatak o tome da li su ove T-ćelije prisutne – kaže Gnjatović. Očekuje se, dodaje, da svaka vakcina da, i humoralni odgovor (da stvori antitijela), i da da T-ćelijski odgovor.
T-ćelijski imunitet se ne može proveriti u privatnim laboratorijima, kao antitijela, jer metode u tom smislu nisu standardizovane.
– Provjera T-ćelija zahteva vrlo zahtevnu metodu koja se radi danima i nije za primenu u široj populaciji – navodi Gnjatović.
Proveru antitijela ne moramo raditi nakon prve doze vakcine, s izuzetkom AstraZeneke čija druga doza se daje tek nakon 12 nedjelja.
– Već poslije prve doze AstraZeneke možemo da smatramo da smo zaštićeni. Ova vakcina stvara antitijela između druge i treće nedjelje, a to smo zaključili i mi u našim istraživanjima. Stvara se odličan imunitet sa velikim količinama antitijela. Ko želi da proveri antitijela nakon AstraZeneke, moja lična preporuka je da to uradi između treće i četvrte nedelje od primanja prve doze – kaže Gnjatović.
Fajzer i Sputnik V stvaraju antitela dosta brzo, ali je najbolje provjeriti ih dve do tri nedjelje nakon primjene druge doze, jer se tada, kako kaže, vidi pun efekat ove vakcine.
Kada je riječ o cjepivu Sinofarm, antitela bi trebal provjeriti oko četvrte nedelje nakon prve doze.
– Kod kineske vakcine se humoralni odgovor posle prve doze stvara kod manjeg broja ljudi. Zato je savjet da se sačeka – kaže Gnjatović.
Ističe da sju Fajzer, Sputnik V i AstraZeneka pravljene po modernim, novim konceptima, što znači da se antitijela stvaraju ranije. S druge strane, Sinofarm vakcina je klasična vakcina i sa ovom tehnologijom i naši stručnjaci imaju puno iskustva.
– Ona svakako ima svoje prednosti, ali je, uslovno rečeno, nedostatak to što se odgovor stvara dosta sporije i što ljudi treba puno da vode računa dok se ne dostigne pun efekat vakcine – kaže Gnjatović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu