Prve na udaru krize našle su se velike investicije poput kupovine stana ili automobila, o čemu svjedoče i podaci zvanične statistike o padu kupovine nekretnina na kredit i pad prodaje i novih i polovnih vozila od početka godine.
Neki su se odrekli putovanja ili su ih odložili, ali najozbiljniji udar ipak su osjetili oni sa najnižim primanjima, iz čijih novčanika najviše novca odlazi na kupovinu hrane, koja uz energente ima i najveći udio u inflaciji. Oni sada razmišljaju kako da uštede na svakom ručku.
Stručnjaci kažu da su mnogi odustali od kupovine zbog poskupljenja, ali da od strukture potrošačke korpe i životnih navika svake porodice zavisi i koliko je zapravo pogođena aktuelnom krizom.
Istraživačica organizacije Iri je, povodom istraživanja o promjenama navika potrošača u Evropi usljed nove krize, rekla da ozbiljan “umor od inflacije” s kojim se suočava prosječan evropski potrošač prisiljava kupce na niz prilagođavanja ponašanja koja nisu viđena od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Izvještaj Irija je otkrio da 58 odsto potrošača već navodi da su smanjili nabavku osnovnih stvari, a 35 odsto njih je ušlo u ličnu štednju i uzimalo kredite za plaćanje računa.
Ekonomska kriza, poskupljenja i male plate, većinu građana Srbije primorale su da promijene životne i kupovne navike. Prve na udaru krize našle su se velike investicije poput kupovine stana ili automobila, o čemu svjedoče i podaci zvanične statistike o padu kupovine nekretnina na kredit i pad prodaje i novih i polovnih vozila od početka godine. Neki su se odrekli putovanja ili su ih odložili, ali najozbiljniji udar ipak su osjetili oni sa najnižim primanjima, iz čijih novčanika najviše novca odlazi na kupovinu hrane, koja uz energente ima i najveći udio u inflaciji. Oni sada razmišljaju kako da uštede na svakom ručku.
“Kupovaćemo manje kvalitetne namirnice”
Ekonomista Danilo Šuković kaže za Euronews Srbija da će se inflacija na više načina odraziti na budžete potrošača, tako što će postati štedljiviji, u nastojanju da sačuvaju budžet kojim raspolažu i manje će trošiti.
– Mijenjaće se struktura potrošnje. Građani će se odreći nekih luksuznih dobara, koja im nisu potrebna u kratkom roku, a više će trošiti za ono što je egzistencijalno. Posebno će se struktura mijenjati kod siromašnog stanovništva. Kada čovjek ima manje para, ne može da kupuje kvalitetnije meso, mlijeko ili sir, nego će ići na sve manje kvalitetne namirnice, što će se naravno loše odraziti ne samo na standard već i na zdravlje stanovništva – kaže Šuković.
Prema podacima Repubičkog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci promet u maloprodaji je zbog poskupljenja bio 22 odsto viši u odnosu na 2021. godinu, ali počinje da pada. Šuković prognozira da će, ukoliko inflacija bude dalje rasla, te tendencije biti sve veće.
– Mi smo nažalost zemlja gdje je procenat siromašnog stanovništva visok i ovaj problem promjene strukture potrošnje biće jako prisutan i to je nešto što se ne može izbjeći – smatra Šuković.
Nedostatak konkurencije utiče na cijene
Dušan Protić iz Centra za evropske politike kaže za Euronews Srbija kaže da su problemi u potrošača u ovoj zemlji vezani za strukturu tržišta i da su stariji od postojećih prilika. On napominje da se može reći da imamo neki miks – neki problemi su slični kao na tržištima razvijenijih zemalja, dok su neki specifični i u najvećoj mjeri su vezani za nedovoljan stepen konkurencije na domaćem tržištu u pojedinim sektorima.
– Kao potrošači osjećamo i te probleme koji se javljaju i sa povredama konkurencije. Možda nedostatak konkurencije nije uvijek povreda po sebi, već posljedica ekonomskih prilika. Povredu koja podrazumijeva zloupotrebu tog položaja, neopravdane cijene, nereagovanje na potrebe potrošača, neadekvatan kvalitet plaća potrošač ili kroz neadekvatnu robu ili cijenu – objašnjava Protić.
On napominje da se inflacija u Srbiji ne osjeća toliko na cijenama energije, koliko na cijenama robe široke potrošnje u čije je cijene uračunato i poskupljenje energenata.
– Čim je kriza smanjuje se tekuća potrošnja i ljudi pokušavaju da sačuvaju novac za crne dane. Trgovci su skloniji nekim povredama poslovne prakse ili uobičajenih uslova pružanja usluga koji su rezultat njihovih pokušaja da odgovore na tu krizu. Na taj način prave neki, što bi se reklo, faul i onda to izaziva više odgovora na strani potrošača – kaže Protić.
Čega se prvo odriču potrošači?
Istraživanje koje je agencija Promocija sprovela za RTL pokazalo je da poskupljenja u Hrvatskoj najviše utiču na smanjenu potrošnju odjeće, obuće i nakita. Čak 52,2 odsto ispitanih reklo da je značajno smanjilo potrošnju, što znači da manje kupuje čak svaki drugi stanovnik. Ipak, 40,9 odstograđana je zadržalo iste navike i u tom aspektu inflacija na njih nije uticala.
Štedi se i na putovanjima, gotovo svaki drugi ispitanik, njih 47,8 odsto, smanjio je izdatke za odlazak na odmor, što znači da biraju jeftinije destinacije ili ne putuju. Više od trećine, 38,4 odsto, izjasnilo se da troši isto kao i prije krize, a ima i onih koji su povećali troškove, prenosi Blic.
Podaci pokazuju da će teret krize podnijeti i društveni život, jer je gotovo 45 odsto građana odlučilo da manje troši na izlaske i druženja. Gotovo isti je procenat onih koji su zadržali stare navike, 44,9 odsto. Kultura kupovanja poklona porodici i prijateljima za rođendane, praznike ili čak bez povoda, široko je rasprostranjena u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, ali kriza je, kako piše RTL, očigledno i tu umiješala svoje prste. Da se manje kupuje i poklanja, kaže 44,3 odsto anketiranih. Više cijene alkohola uticale su na to da je 43,7 posto smanjilo potrošnju vina, piva i žestine.
– Svakodnevno svjedočimo poskupljenjima hrane i teško s prosječnim primanjima napuniti potrošačku korpu, a kamoli s manje od toga ili penzijom, ali se jesti mora, pa gotovo 60 odsto kupuje iste namirnice kao i prije 59,6 odsto, iako ih plaća više. Anketa je pokazala i da su građani smanjili bavljenje sportom i hobijima. Kaže tako gotovo trećina ispitanih 30,0 odsto, ali više od polovine ispitanih se ipak rekreira isto kao i prije – piše RTL.
Istraživanje je pokazalo da su se potrošačke navike najmanje promijenile kada je u pitanju plaćanje osiguranja, lične higijene i kupovine električnih uređaja, poput mobilnih telefona i kućnih aparata koji su neophodni i koji se moraju zamijeniti kada se pokvare. Na hrani ne štedi 59,6 odsto ispitanika, a izdatke za cigarete nije smanjilo 48,9 odsto ispitanika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu