I dok zagovornici izmjene tih zakona uvjeravaju da je to neminovno jer trenutno rade na štetu novinara, medijska zajednica poziva na oprez iz straha da bi se kroz njihove izmjene mogla ponovo pokrenuti tema kriminalizacije klevete, čime bi se urušila demokratija i zabranila sloboda govora.
U sjenci ovih rasprava našla se i najnovija inicijativa koju je nedavno uputio poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut, a u kojoj faktički predlaže da se političarima oteža da tuže novinare za klevetu.
U inicijativi se, naime, od nadležnih tijela Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta traži da u zakone o zaštiti od klevete ugrade različite standarde prihvatljivosti, tolerancije i dokazivanja kada su u pitanju navodne klevete protiv javnih ličnosti u odnosu na privatne osobe, a u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava.
U obrazloženju Inicijative, Arnaut navodi da je u demokratskim zemljama ustaljena praksa da javne ličnosti, a političari i osobe na javnim položajima pogotovo, podležu višem standardu kod tužbi za klevetu u odnosu na privatne osobe, što je i praksa Evropskog suda za ljudska prava još od 1986.
Arnaut predlaže da se u tim zakonima eksplicitno propiše viši nivo tolerancije kada je u pitanju kritika javnih ličnosti, posebno političara, u odnosu na privatne osobe. On smatra da se treba uspostaviti standard da osobe na javnim položajima prilikom tuže za klevetu, trebaju dokazati ne samo da je objavljena informacija neistinita i štetna, već i da je novinar djelovao sa “stvarnom zlobom”, odnosno da je znao da je informacija neistinita ili da je bezobzirno zanemario istinu.
Arnaut podsjeća da tužbe za klevetu od strane javnih ličnosti predstavljaju najveći dio takvih tužbi u BiH, te predstavljaju stvarni finansijski pritisak na medije, što ih značajno sputava da kritički izvještavaju o pitanjima od javnog interesa i što predstavlja nedopustiva ograničenja na slobodu izražavanja.
Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić smatra da zakon nesumnjivo treba mijenjati i da novinarima definitivno treba veća zaštita. On ističe da Klub novinara Banjaluka podržava svako poboljšanje zakonskih rješenja koje doprinosi većim medijskim slobodama u Republici Srpskoj i BiH.
Smatramo da javne ličnosti trebaju imati viši stepen tolerancije na medijske natpise, kritiku, prava javnosti da znaju šta i kako oni rade i obavljaju svoj posao – navodi Vukelić.
Podsjeća da je ranija analiza Udruženja BH novinara pokazala da je kod nas prisutna dvostruka praksa na sudovima kada je u pitanju kleveta. Tako je bilo slučajeva da jedan sud procijeni da tužba za klevetu nije opravdana „jer visoki funkcioneri koji su tužili medije moraju imati veće stepen tolerancije“, a onda drugi sud u tom istom slučaju donese procjenu da je tužba opravdana.
– Takve stvari treba usaglasiti i zbog toga je potrebna izmjena zakona – ističe Vukelić.
On, međutim, upozorava da izmjene ne bi smjele da idu u pravcu kriminalizacije klevete, kao što je to već ranije najavljivano od strane pojedinih političara.
– Ono što mi vidimo kao opasnost u ovoj inicijativi je raspakivanje samog zakona o kleveti, jer već postoje indicije i inicijative nekih političara da kleveta bude krivično djelo – podsjeća Vukelić.
Dodaje da bi to bila jedna od najopasnijih stvari koje mogu ugroziti medijske slobode. Drugim riječima, kako kaže Vukelić, novinar može otići u zatvor zbog napisanog, što bi bio ogroman korak unazad.
Vukelić kaže da to nije samo opasnost za novinare već i za nevladine organizacije, političare, građane i sve one koji iznose kritiku na rad bilo kojeg javnog funkcionera ili organa vlasti.
Ono što bi sigurno doprinijelo medijskim slobodama, smatra Vukelić, jeste da se konačno ispuni ono što je Klub novinara Banjaluka započeo prije 7 do 8 godina, a poslije prihvatilo i Udruženje BH novinara kao inicijativu.
– To je i upućeno svim parlamentima u BiH, a riječ je o inicijativi da se napad na novinara tretira kao napad na službena lica, jer smatramo da bi s tim novinari bili mnogo bolje zaštićeni – poručuje Vukelić.
Božić: Ne možemo odgovarati za tuđi stav
Ugledni banjalučki novinar Brane Božić ističe da novinari nikada ne bi trebali da odgovaraju za tuđi stav.
– Često se pokušava podmetnuti medijima da su oni krivi ako neko ko je javna ličnost ima nekakvo mišljenje o nečemu. Mediji i novinari ne bi trebali da odgovaraju zbog tuđeg mišljenja i tačka – naglašava Božić.
On ističe da u evropskiim zemljama postoje različiti modeli i prakse kada je u pitanju kleveta. Negdje je ona dekriminalizovana, a negdje ne. Božić smatra da se trebaju izučavati različiti modeli i prisvojiti oni koji su najprihvatljiviji za medije.
– Najvažnije je to da javne ličnosti moraju biti spremne, a to se mora zakonski urediti, da trpe više kritike od običnih građana. Sam izbor da budete javna ličnost podrazumijeva da morate trpiti više od onoga ko to nije – kaže Božić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu