Upravo od ovog drugog strahuju stanari koji žive u zgradama u kojima su se njihove pojedine komšije isključile s gradskog grijanja i zimi svoje stanove zagrijavaju grijalicama.
Stanovnica jedne od zgrada u Ulici Stepe Stepanovića strahuje da bi se takav scenario mogao desiti i u njenoj zgradi.
Određen broj stanara se odjavio sa gradskog grijanja i zimi se griju na struju. Plašim se šta će biti ako se taj trend nastavi i još se više stanara odluči za ovaj metod zagrijevanja. Bojim se da instalacije to neće moći podnijeti i da će doći do požara. Isto tako, zgrada je novije gradnje i pristupni put još nije urađen do kraja tako da vatrogasci uopšte nemaju mogućnost da u slučaju potrebe priđu zgradi i intervenišu – kazala je stanarka ove zgrade.
Da se tako nešto lako može desiti potvrdila je Sanja J, predsjednik kućnog savjeta jedne od zgrada u ulici Relje Krilatice. Ona živi u jednom od stanova koje je priključeno na gradsko grijanje
– U zgradi ima 20 stanova i veliki broj se odjavio sa gradskog grejanja, svako iz nekih svojih razloga, i sada se zimi griju na struju. Zgrada je starije gradnje, s instalacijama koje su istog datuma i one jednostavno nisu izdržale opterećenje. Prije par godina smo već imali požar na drugom spratu, koji se dogodio u ponoć i u panici sam sa djecom istrčala na balkon – naglasila je ova Banjalučanka.
Diplomirani inžinjer mašinstva Mladen Gavrić je rekao da oni potrošači koji su se isključili sa gradskog toplifikacionog sistema pribjegavaju nekim drugim vidovima grijanja kao što su električni konvektori, elektrokotlovi, klima-uređaji, te da se svi ti izvori grijanja baziraju na električnoj energiji.
– U razvijenim zemljama upotreba dragocjene električne energije za grijanje je zabranjena, osim za visokoefikasne sisteme, na primjer toplotne pumpe. Kod nas je trenutna cijena električne energije značajno manja od susjednih i evropskih zemalja, a izvjesno je da dugoročno neće biti tako – naveo je on.
Napomenuo je da isključenje pojedinog ili grupe potrošača narušava kvalitet grijanja ostalih potrošača.
– S aspekta bezbjednosti najsigurnije je gradsko grijanje, a prekomjerna upotreba električne energije može dovesti do havarije odnosno požara na starim električnim instalacijama – kazao je Gavrić.
Dodao je da je u proteklom periodu uočeno da se određeni broj potrošača isključio sa gradskog toplifikacionog sistema ili ima namjeru da to uradi. Kazao je da je potrebno analizirati objektivne i subjektivne razloge ove pojave.
– Termotehničke instalacije su dotrajale i zapuštene, a razlog tome je višedecenijsko odsustvo investicija za održavanje i zamjenu pojedinih elemenata zbog kojih je došlo do korozije cjevovoda, oštećenja toplotne cjevne izolacije, ventili su dotrajali, zastarjeli su sistemi regulacije i slično – kazao je on.
Kod kvaliteta grijanja, pored dotrajalih instalacija, ulogu igraju i drugi faktori, a Gavrić je naglasio je da je energetsko stanje 80 odsto objekata koji su građeni još u dobu socijalizma prije 40 i više godina, na izrazito niskom nivou.
– Savremene norme definišu energetski omotač zgrade, fasadnu termoiozolaciju i stolariju, što je preduslov za kvalitetno grijanje – naveo je Gavrić.
Mnoge zgrade nemaju formirane ZEV
Mladen Gavrić je napomenuo da kod stanovništva nije dovoljno razvijena svijest o kolektivnom stanovanju.
– U nekim zgradama nisu formirane Zajednice etažnih vlasnika (ZEV) odnosno kućni savjeti, a njihov je zadatak održavanje unutrašnjih instalacija – objasnio je Gavrić.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu