Brojne dosadašnje studije su pokazale da pripitomljavanje divljih životinja, poput pasa, riba, svinja, goveda, ovaca, zečeva i mačaka, dramatično smanjuje njihovu relativnu veličinu mozga. Pretpostavlja se da je razlog tome manje korištenje moždanih vijuga kako bi osmislili načine preživljavanja. Međutim, izgleda da to ne vrijedi za sve kućne ljubimce.
Drugačiji slučaj kod pasa
Kada su stručnjaci uporedili lobanje 159 pasmina pasa, uključujući i neke vukove, otkrili su nešto neočekivano. Dok je veličina vučjeg mozga bila 24 odsto veća od mozga psa slične veličine, što se pasmina u genetskom smislu više razlikovala od vuka, to je njen mozak bio veći.
Rezultati upućuju na to da je moderni uzgoj u proteklih 150 godina kod pasa uzrokovao skroman kognitivni razvoj. Ali, kako i zašto?
– Pasmine pasa žive na različitim nivoima društvene složenosti i obavljaju složene zadatke, koji vjerovatno zahtijevaju veći kapacitet mozga – rekao je evolucijski biolog Nikolas Kolm
Kolm i njegove kolege su prvo pretpostavili da su neki psi, koje su ljudi uzgajali za složenije zadatke, poput čuvanja stoke ili lova, razvili relativno veće mozgove. Međutim, to nije bio slučaj. Umjesto toga, jedini faktor koji je izgleda uticao na relativnu veličinu mozga modernih pasmina je bila njihova genetska različitost od vukova.
Hipoteza društvene inteligencije
Prethodne studije su pokazale da apsolutna veličina mozga pojedinih pasa igra ulogu u njihovom pamćenju i samokontroli, ali čini se da to nije dovoljno jak faktor uticaja na relativnu veličinu mozga njihove pasmine.
– Možda su složenije društveno okruženje, urbanizacija i prilagođavanje većem broju pravila i očekivanja uzrokovali ovu promjenu, koja utiče na sve moderne pasmine – nagađa etnologinja Eniko Kubinji.
To je u skladu sa hipotezom društvene inteligencije, odnosno idejom da mozak može evoluirati kako bi se prilagodio složenijim društvenim okruženjima, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu