Cilj ovog ulaganja je da zadrže status ekonomske sile i pokušaju da preokrenu negativne demografske trendove do 2030. godine.
Japanska vlada odlučila je da učini sve što može, ne samo u materijalnom smislu, da poveća stopu fertiliteta sa samo 1,2 i stvori društveno okruženje u kojem će mladi Japanci odlučiti da se udaju i rađaju u većem broju.
Nagli pad stanovništva
Prošle godine u Japanu je zabilježeno manje od pola miliona brakova, najniže u posljednjih 90 godina, čemu doprinose i visoki troškovi života i rigidna japanska kultura rada koja ne ostavlja mnogo prostora za porodice sa djecom, posebno među parovima koji žele da imaju i karijeru i djecu, jer se u japanskom društvu od žena očekuje da brinu o djeci.
Japan je pod pritiskom sve većih troškova njege starijih, a tamošnja vlada je svjesna da starenje stanovništva i sve manji potencijal za rađanje imaju ogromne implikacije na japansku ekonomiju. Početkom 2023. godine tadašnji premijer Fumio Kišida rekao je da je Japan na ivici nemogućnosti da održi svoj sistem socijalnog osiguranja, suočen sa dvostrukom prijetnjom pada nataliteta i sve starije populacije.
Više od deset odsto stanovništva u Japanu ima 80 ili više godina. Od stupanja na dužnost u oktobru, premijer Šigeru Išiba najavio je niz novih mjera koje imaju za cilj podršku porodicama i ublažavanje pritisaka na društvo. Prema Njuzviku, projekcije pokazuju da će Japan do 2070. godine doživjeti pad stanovništva sa 125 miliona na samo 87 miliona, a da će se udio starijih od 65 i više godina povećati sa 30 odsto na čak 40 odsto.
Japan je takođe počeo da ublažava svoju restriktivnu imigracionu politiku i odlučio je da ublaži stroge vizne propise. Inače, prema posljednjim podacima, Japan u svojoj populaciji ima samo oko dva odsto stranih radnika, njih 2,3 miliona, uglavnom iz Vijetnama, Kine i Filipina.
I muškarci su roditelji
Japanska vlada, svjesna složenosti svih problema koji su je doveli do sadašnje situacije, odlučila je da investira u aplikacije za upoznavanje partnera sa istim interesovanjima i hobijima. Takođe, pored toga što će ženama sa malom djecom omogućiti da odu sa posla dva sata ranije, Tokio će od aprila uvesti četvorodnevnu radnu nedjelju za više od 160.000 državnih službenika jer se dugi radni dani smatraju nespojivima sa roditeljstvom, posebno za žene koje brinu da će izgubiti prilike da izgrade karijeru.
Stručnjaci upozoravaju da je, osim finansijskih izdvajanja za porodice, neophodno da muškarci preuzmu više roditeljskih obaveza, a u Japanu samo tri odsto muškaraca koristi roditeljsko odsustvo. Situacija u Hrvatskoj po tom pitanju nije mnogo bolja, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu