Međutim, očuvanje srca kita predstavljalo je jedinstven izazov. Srce plavog kita može težiti preko 200 kg i otprilike je veličine malog automobila. Ipak, mamološki tehničari u Kraljevskom muzeju Ontario uspjeli su sačuvati srce dugo 180 cm, koje je sada izloženo u muzeju.
Džeklin Miler, koja je vodila proces očuvanja, objašnjava da je veličina srca ubrzala njegovo raspadanje, čineći očuvanje još izvanrednijim.
Proces je započeo s deset radnika koji su počeli od repa kita i filetirali mast i tkivo u dijelove dok nisu došli do srca. Tehničari su zatim presjekli krvne žile, otvorili perikardijalnu vrećicu koja okružuje srce i izgurali ga iz prsnog koša.
Bez krvi, srce bi se spljoštilo. Kako bi to spriječili, istraživači su umetnuli cijevi u dvije krvne žile i upumpali više od 3.200 litara formaldehida, što je ukrutilo mišiće, zaustavilo raspadanje i vratilo srce u prvobitni oblik.
Tehničari su potom tri puta umotali srce u upijajuće prostirke i viličarima ih prebacili u podstavljeni čelični spremnik. Srce je potom odvezeno u Gubener Plastinate u Njemačkoj, gdje Gunther von Hagens priprema za svoje izložbe “Body Worlds”.
Njemački stručnjaci namočili su srce u aceton i tokom šest mjeseci zamijenili sve molekule vode u tkivu acetonom. Tehničari su zatim namočili srce u otopinu silikonskog polimera i stavili ga u vakuumsku komoru, uzrokujući da aceton iscuri u mjehuriće i da polimer zauzme njegovo mjesto.
Nakon tri mjeseca, srce je pretvoreno u ogromnu plastičnu kuglu, koja je sada izložena u Kraljevskom muzeju Ontarija.
Očuvanje srca plavog kita značajno je postignuće na polju mamologije, a Kraljevski muzej Ontario jedno je od rijetkih mjesta na svijetu gdje posjetioci mogu vidjeti izloženo srce plavog kita. To je podsjetnik na nevjerovatnu veličinu i složenost najveće životinje na planeti i nevjerovatne napore uložene u očuvanje i učenje od ovih veličanstvenih stvorenja, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu