Društvo

JEDNA STOPA ZA MANJU GLAVOBOLJU Inicijativa za ukidanje PDV na lijekove i dječje potrepštine naišla na SNAŽNOG PROTIVNIKA

Bosna i Hercegovina i Danska su jedine evropske zemlje čiji građani plaćaju porez na dodatu vrijednost po jedinstvenoj stopi za dječje pelene i za skupocjene limuzine.

JEDNA STOPA ZA MANJU GLAVOBOLJU Inicijativa za ukidanje PDV na lijekove i dječje potrepštine naišla na SNAŽNOG PROTIVNIKA
FOTO SHUTTERSTOCK

U BiH je PDV, od kada je uveden, 17 odsto na sve proizvode, a u Danskoj je 25 odsto. Mnogi smatraju da je, u najmanju ruku, nepravedno da se po istoj stopi oprezuje hrana, pojedini lijekovi i dječje potrpštine i luksuz zbog čega je u parlamentarnoj proceduri na nivou BiH postojalo desetine inicijativa za promjenu, odnosno uvođenje diferenciranih stopa, pa čak i oslobađanje stopa za „najosjetljivije“ proizvode.

Sve inicijative su odbijene, uz objašnjenje da je „naš sistem među najboljima i da bi uvođenje više stopa kod nas izazvalo haos“. S druge strane, utisak u javnosti koji se stekao jeste da je onima koji su nadležni za prikupljanje PDV, ali i političkim garniturama, lakše kada imaju jednu stopu. U suprotnom bi morali više da kontrolišu poreske obveznike. Drugim riječima, ovako imaju manje posla.

Trenutno se u političkoj javnosti, ali i među privrednicima, spominje promjena poreskog indirektnog sistema, odnosno povećanja PDV, a istovremeno smanjenja direktnih poreza i doprinosa na lična primanja.

Poreska reforma

Najkonkretnija inicijativa dolazi od Dragana Čavića, lider NDP i ekonomista, koji je zvanično zatražio restruktuiranje poreskog sistema u BiH.

Njegova ideja se, u najkraćem, zasniva na sljedećem: uvesti nultu stopu PDV na određene primarne lijekove, na dječju hranu, dječje potrepštine, na udžbenike i knjige, odrediti srednju stopu PDV na potrepštine koje ulaze u potrošačku korpu poput hrane, odeće i obuće i uvesti najvišu stopu na luksuz.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

S druge strane, harmonizovati direktne poreze i doprinose u oba entiteta. U Srpskoj direktno opterećenje na rad ne smije da bude veće od 55 odsto na neto platu koje sada iznosi 63 odsto – objašnjava Čavić.

Na taj način bi se, uvjeren je, stvorile pretpostavke za povećanje plata radnicima.

– Dakle, ovakvom sveobuhvatnom poreskom reformom treba samo drugačije raspodijeliti prihode od svih poreza, a nikako povećavati sumu prihoda – ističe Čavić.

Naglašava da za inicijativu ima razumijevanje svih političkih stranaka u BiH, ali da je potrebna samo akcija.

MMF protiv

Međutim, već se oglasio Međunarodni monetarni fond u BiH čiji predstavnik Frančisko Parodi poručuje da ne treba uvoditi diferencirane stope PDV-a i da postoje bolji načini da se ciljano pomogne grupama zbog kojih bi se uvodile posebne stope.

– Snižavanje stope za jednu grupu proizvoda automatski znači da se na neku drugu grupu proizvoda moraju dizati stope, ili se naći neki drugi prihod koji će nadomjestiti manjkove. Mislimo da bi bilo bolje to uraditi kroz budžet, pa da se kroz različite budžetske stavke novac usmjeri na one kojima država želi pomoći. Na taj način možete obezbijediti i dodatnu transparentnost jer se tačno vidi sa kojih stavki novac ide u koje svrhe – rekao je Parodi.

Osim toga, u MMF vjeruju da bi se povećala opasnost od prevara i korupcije.

– Uvijek ćete imati izazove s pojedinim trgovcima koji će tvrditi da njihov proizvod iz nekog razloga spada u nižu stopu – ocijenio je on.

Saša Trivić, iz Unije poslodvaca RS, potvrđuje da se politički sve više aktuelizuje priča o povećanju stope PDV.

– Mi istovremeno tražimo i zahtijevaćemo od budućeg premijera i Vlade smanjenje poreza na dohodak i doprinosa – kaže Trivić.

Dnevno 22 miliona KM

Uprava za indirektno oporezivanje BiH prikupila je 705 miliona KM indirektnih poreza u oktobru, odnosno poreski obveznici u prosjeku dnevno uplate više od 22 miliona KM. To je prvi put od uspostavljana UIO da su prikupljeni mjesečni prihodi prešli 700 miliona KM.

Po osnovu PDV-a, akciza, carina i putarina ukupno je u 10 mjeseci prikupljeno oko 6,3 milijardi KM, što je više za 8,33 odsto u odnosu na isti period 2017. godine.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije