To je zapravo efekat ograničenih marži na osnovu Uredbe Vlade RS, koja je stupila na snagu 24. novembra.
Marža je ograničena na so, životinjsku mast, suncokretovo ulje i biljnu mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hranu za dojenčad i hranu za bebe i lijekove.
U prometu na malo, umesto doskorašnjih deset odsto, marža je sada osam odsto, a u veleprodaji je smanjena sa osam na šest odsto.
– Navedenim procentom smanjenja marže proizvodi za koje je ograničena marža jeftiniji su u prosjeku od 0,04 КM do 0,50 КM zavisno od proizvoda i pakovanja – kažu u Ministarstvu trgovine i turizma RS.
Marža kod proizvodnje farmaceutskih preparata i lijekova u maloprodaji smanjena je sa 20 na 18 odsto, a postojeća marža u prometu na veliko se umjesto dosadašnjih osam smanjuje na šest odsto.
– Tresla se gora, rodio se miš. Otprilike se na to svodi smanjenje marži koje nije toliko vidljivo u odnosu na očekivanja potrošača – ocjenjuje za Srpskainfo Murisa Marić ispred Udruženja potrošača “Don”.
Činjenica je da je preduzeta mjera, ali da se razlika u novčaniku otprilike mjeri sa nekoliko feninga.
– U konačnici to znači da vam u novčaniku ostaje dvije marke na 100 KM za proizvode na koje je marža ograničena – precizira Marićeva.
Pojeftinili su i lijekovi zbog ograničene marže i to samo za nekoliko feninga, ali su se zbog toga farmaceuti pobunili i čak zaprijetili preseljenjem u Federaciju BiH. Podsjećamo da su lijekovi u BiH najskuplji u regionu.
– Ma, to je strašno, nek ih bude sramota. To je jedna tužna i ružna priča, čak su prijetili potrošačima da neće biti lijekova koje ionako plaćamo najskuplje – ocjenjuje Marićeva.
Ona kaže da se potrošači nadaju da cijene hrane bar neće rasti zbog goriva koje je pojeftinilo.
– Mada, cijene je više teško pratiti jer se čudne stvari dešavaju na tržištu i berzama. Mi se sada bavimo ekonomskom analitikom, a ne zaštitom potrošača – dodaje Marićeva.
Istovremeno, zvanična statistika kaže da su cijene u oktobru veće za četiri odsto u odnosu na isti mjesec prije godinu dana.
Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, na mjesečnom nivou više cijene zabilježene su u sedam, dok su cijene u pet odjeljaka ostale nepromjenjene.
Kada se pogledaju pojedinačne cijene koju objavljuje Zavod za statistiku RS, u oktobru prošle godine je, recimo, litar jestivog ulja u prosjeku je koštao 2,17 KM, dok je u oktobru ove godine njegova prosječna cena 3,07 KM. Dakle, skuplje za 0,90 KM.
Kilogram bijelog hljeba koštao je u prosjeku, po statističkim podacima, 2,16 KM, a u oktobru ove godine 2,33 KM. Gorivo je u prosjeku bilo 1,80 KM na benzinskim pumpama u oktobru prošle godine, a sada 2,25 KM.
Ministarka trgovine i turizma RS Suzana Gašić ocijenila je nedavno da se u narednom periodu očekuju turbulencije na tržištu, a da Vlada RS čini sve što može da ne dođe do nesrazmjerno visokih cijena i da ne dođe do nestašice.
Ona je istakla da ni ozbiljni analitičari ne govore da u skorijem periodu možemo očekivati stabilizaciju.
– Marža jeste samo jedan dio ukupne cijene koja se formira prije prodaje, tako da je ta marža upravo dio ciene na koji Vlada može da utiče. Pored same nabavne cijene proizvoda, tu je i cijena pakovanja i transporta. Svi ti troškovi se ukalkulišu prilikom formiranja konačne cijene proizvoda. Na te prethodne korake Vlada RS ne može da utiče i to zavisi od samog trgovca, od sposobnosti snalaženja na samom tržištu, a naravno i dostupnosti na tržištu – objasnila je ministarka Gašić.
Ona je podsjetila da se moramo rukovoditi činjenicom da je tržište RS i BiH slobodno tržište, na kojem se cijene proizvoda formiraju slobodno.
Ističe da se na globalnom tržištu dešavaju takve turbulencije koje niko nije mogao da predvidi, te da se odluke donose bez mogućnosti predviđanja.
– Trudimo se da građanima omogućimo normalan život, da ne dođe do nesrazmjerno visokih cena, da obezbedimo neke osnovne stvari, da ne dođemo u situaciju da bude nestašica – ocijenila je Gašićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu