Magazin

Kada se farbaju jaja, NA VELIKI ČETVRTAK ILI PETAK: Etnolog rješava nedoumicu velikog broja vjernika

Svake godine postavlja se isto pitanje - da li je pravilno farbati jaja na Veliki četvrtak ili na Veliki petak? Evo šta kaže etnolog.

ofarbana jaja
FOTO: SRPSKAINFO

Jaja se boje, zavisno od regiona, od Velikog četvrtka do Velike subote, ali najčešće na Veliki petak, rano ujutro – kaže Vesna Marjanović, etnolog i antropolog.

Veliki petak je nekako najznačajniji za narodnu praksu, mada se tokom svih sedam nedjelja posta, a posebno poslednje, stradalne sedmice, narod priprema za taj najveći praznik, Vaskrs.

– U posljednjoj nedelji, od Velikog četvrtka sve je posvećeno domaćinstvu, pripremi vaskršnjih jaja, farbanju, miješenju kolača. U nekim krajevima naše zemlje jaja se farbaju u četvrtak ili u subotu, zbog toga što se vjeruje da na Veliki petak ne treba ništa da se radi i tada treba sve da miruje zbog žalosti za Isusom Hristom. Međutim, novo vrijeme donijelo je i novu praksu. Žene nisu više stalno u kući kao što su nekada bile, pa jaja farbaju i petkom – kaže Marjanović.

Pročitajte još

Vjerovanja vezana za crveno jaje

U obrednoj praksi kod srpskog naroda jaje se u tradicionalnoj kulturi često koristilo da potpomogne rađanje novog života, da ga čuva i održi. Uticaj crvenog jajeta na rađanje prenosio se i na sve što čoveka okružuje: na stoku, usjeve, prirodu. Koristili su ga i kod sijanja i oranja, kod prve muže – kaže etnolog.

Predstave o životvornoj moći jajeta s vremenom su dobile hrišćansko obilježje. Crkva je prihvatila bojenje jaja tek od 12 vijeka, kaže sagovornica, a u srpskim krajevima pominju se takva jaja u 16. vijeku. Smatra se kako su bojena jaja, posebno ona crvenom bojom, starijeg porijekla od šaranih jaja jer se, prema arheološkim izvorima, pominju i u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda od 4. vijeka nove ere.

– Pretpostavlja se da je od 16. vijeka kod balkanskih, kao i kod svih slovenskih naroda, veoma snažno razvijeno ukrašavanje jaja batik tehnikom pomoću voska. Takva praksa ukrašavanja jaja za Vaskrs kod slovenskih naroda, pa i kod Srba, razvila se do savršenstva. Prvi pomeni bojenja vaskršnjih jaja na području Srbije datiraju iz tridesetih godina 16. vijeka: „U jednom turskom zakonu o saskim rudarima i običajima rudarskim… ima, pored ostalog, i ovakva odredba: Kad im bude o rođenju Isaovu i o šarenim jajima… šarena jaja daju knizu…“ – navodi Vesna Marjanović, piše Žena Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu