Kako je ranije najavio, poslije Mađarske, sljedeća destinacija koju bi već do kraja ovog mjeseca predsjednik Srpske trebalo da posjeti je Moskva, gdje će se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a nakon toga slijedi put na Daleki istok.
– Trebao bih ići i u Kinu, gdje ću se sastati s predsjednikom Si Đinpingom – nedavno je izjavio Dodik.
Dugovi dolaze na naplatu
Takođe, kako je obznanio, narednih dana ili mjeseci u planu je posjeta i Azerbejdžanu, gdje bi se trebao sastati s predsjednikom te države, Ilhamom Alijevim.
Serija putovanja predsjednika Republike Srpske po zemljama Istoka u javnosti je pokrenula polemiku da li Dodik tamo putuje zato što su mu zatvorena skoro sva vrata na Zapadu ili je u pitanju nešto drugo. To drugo, kako mnogi tvrde, jeste teška finansijska situacija u kojoj se nalazi Republika Srpska i sve veće rupe u budžetu koje se, bez stranih kredita, ne mogu zakrpiti.
Koliko je situacija ozbiljna, potvrđuje i nedavni izvještaj MMF u kojem se, između ostalog, navodi da će za Republiku Srpsku “biti teško da ispuni svoje potrebe za finansiranjem u drugom polugodištu 2023. samo putem izdavanja obveznica na domaćem tržištu”.
– Federacija BiH ima umjerene potrebe, dok se Republika Srpska mora zadužiti za oko 1,2 milijarde KM (oko 610 miliona evra) za finansiranje dospijevajućeg duga i budžetskog deficita – navodi se u izvještaju MMF.
Od Mađara nema “hljeba”
Komentarišući za Srpskainfo planirana putovanja predsjednika Srpske, od Budimpešte, Moskve, Bakua, pa do Pekinga, stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata Srećko Đukić tvrdi da, osim pokušaja da se dobije preko potrebni novac, ne vidi drugi smisao Dodikovog “putešestvija”.
– Jasno je da Republici Srpskoj fali novca, a strašno je sužen izbor onih koji bi taj novac mogli da pozajme. Od Mađara nema “hljeba”, tako da iskreno sumnjam da će put u Budimpeštu, osim lijepih riječi i obećanja, donijeti išta konkretno. Od Rusije i Putina takođe ne treba imati velika očekivanja. U situaciji u kojoj se nalaze, od njih se eventualno može dobiti politička podrška – smatra Đukić.
Ni Kinezi, prema njegovoj ocjeni, nisu “laki” kad je u pitanju otvaranje novčanika, pa je tako jedina opcija od koje se može očekivati pomoć ostao Azerbejdžan.
– Opet, Azerbejdžan se strašno oslanja na Tursku, tako da je bolja adresa za posredništvo u tom poslu bila Ankara i Erdogan. Vidjećemo šta će biti, ali nisam pretjerani optimista – kaže Đukić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu