Društvo

Kako prosvjetari OCJENJUJU prvo polugodište u školama: Đacima petica, NAJVEĆI MINUS za onlajn nastavu

Nema kašnjenja, ni izostanaka sa nastave, đaci su izuzetno odogovorni u novonastaloj situaciji, a najveća mana su kratki časovi, nedostatak vremena za ponavljanje lekcija i manjak interakcije sa učenicima.

Kako prosvjetari OCJENJUJU prvo polugodište u školama: Đacima petica, NAJVEĆI MINUS za onlajn nastavu
FOTO: NENAD MIHAJLOVIĆ/RAS SRBIJA

S obzirom na to da se prvo polugodište u školama bliži kraju, Srpskainfo je pitala prosvjetare da prenesu pozitivne, kao i negativne strane držanja nastave u vanrednim oklonostima.

Zbog epidemiološke situacije, maske i dezinfekcija školskih prostorija su obavezne, časovi traju od 20 do 30 minuta, a razredi su podijeljeni u grupe kako bi što manje djece boravilo u učionici u isto vrijeme.

Kako je raditi u ovim uslovima više od tri mjeseca? Kako su se snašli nastavnici, a kako učenici?

Prosvjetari su najponosniji na našu decu koja su zdravstvenu situaciju shvatila vrlo ozbiljno i tako se i ponašaju, problema nema čak ni sa tinejdžerima koji su po prirodi buntovni.

U učionici nema galame, ne izlazi se na malom odmoru. Najteže je da se uklope bilo prvačićima za koje je škola novo iskustvo, učenicima koji su ovog septembra krenuli u šesti razred i za svaki predmet dobili po nastavnika i srednjoškolcima u prvom razredu koji su potpuno promijenili sredinu i drugove.

Za mnoge profesore, učenici ni dan danas ne znaju kako izgledaju jer na svim časovima nose masku.

Upravo je predavanje pod maskom celi dan, jedna od najtežih stvari na koju se trebalo privići, pričaju profesori. Takođe, činjenica da istu lekciju predaju po 12 puta jer su razredi podijeljeni u grupe.

Generalna ocjena prosvjetara sa kojima smo razgovarali jeste da se svi u školama, i osnovnim i srednjim, ponašaju daleko disciplinovanije nego prije epidemije, pa više nema ni kašnjenja na čas.

Kada na raspolaganju imate tek dvadesetak minuta za rad, svi stižu na vrijeme. I sami nastavnici priznaju da su ranije znali propustiti prvih pet minuta časa jer je bilo dovoljno vremena.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Djeci smo uvijek morali skretati pažnju na disciplinu na času, nismo u početku bili sigurni kako će reagovati na sve novine i vanrednu situaciju, ali oni su prilično lako usvojili nova pravila. Ne gube maske, pridržavaju se distance – ispričala je za Srpskainfo nastavnica u jednoj osnovnoj školi čije je ime poznato redakciji.

Pročitajte još

Pozitivna stvar je, dodaje ona, i što je resorno ministarstvo ubrzalo neke informacione procese na koje se inače dugo čekalo, pa su mnoge škole dobile e-dnevnik.

Sa druge strane, časovi su ipak prekratki da bi se lekcije stigle detaljno objasniti. Nastavnici se baziraju uglavnom na suštinu, nema vremena za ponavljanje i utvrđivanje gradiva. Primjetne su i “rupe” u znanju učenika od prošlog polugodišta kada je nastava tri mjeseca trajala preko televizije.

– Oni sami iskreno kažu da tada ništa skoro nisu naučili, da im je samo bitno bilo da urade i pošalju domaći da se vidi da su oni svoj dio ispunili – govori ova nastavnica.

Iako su tada kriterijumi za ocjenjivanje malo pali, sada je situacija već realnija.

Nastavnici se nadaju da će nastavu i dalje držati u učionicama, pa makar i 20 minuta, da će zdravstvena situacija to dozvoliti jer, kako ističu, živu riječ ne može ništa zameniti.

Onlajn nastava na proljeće imala je mnogo manjkavosti, to je svima bila novina, a pored učenika i profesora, posla su imali i roditelji da deci pomognu oko lekcija.

U ovom polugodištu časovi na daljinu su već lakše išli. Pojedini su ovaj kratki prekid iskoristili za ponavljanje lekcija. 

– Aplikacija Teams je odlično osmišljena, ali treba imati na umu da, naročito u seoskim sredinama, nemaju svi đaci pristup internetu i da nisu svi informatički obučeni, niti njihovi stari računari i telefoni mogu da podrže ovu aplikaciju – kaže nastavnica sa dugogodišnjim iskustvom.

FOTO: OLIVER BUNIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: OLIVER BUNIĆ/RAS SRBIJA

Svi smo sada mnogo organizovaniji i efektiviniji, pozitivna stvar je što smo postali i mnogo fleksibilniji, ocjenjuje prvo polugodište Boris Petrović profesor razredne nastave u banjalučkoj osnovnoj školi.

– Do skoro se podrazumijevalo da se nastava mora odvijati samo u učionici, ali ovo nas je vrijeme naučilo da se moramo prilagoditi novim situacijama. Djeca su postala daleko samostalnija u odnosu na neki raniji period, dosta toga mogu sami uraditi – ističe on.

Petrović smatra da su škole jedne od najsigurnijih mjesta, prostorije se redovno dezinfikuju, nastavnici i djeca nose maske, održava se distanca.

Ipak, negativna strana rada u vanrednim okolnostima je manjak interakcije između nastavnika i učenika, naročito nižih razreda.

– U prvoj trijadi je potrebniji bliži kontakt sa djecom, za vrijeme njihove adaptacije na školu, učenja slova i slično. Sada nemamo taj prisni momenat da možemo djetetu prići, pomoći, nego je sve sa distance, ali vodimo se time da je zdravlje na prvom mjestu i da će se sve ostalo postići – govori Petrović.

On ističe da je saradnja sa roditeljima dobra, ljudi žele maksimalno da pomognu djeci, ali sve zavisi od toga koliko vremena imaju od svog posla, te koliko su informatički pismeni.

Pročitajte još

– Djeca u prva tri razreda moraju se više osloniti na pomoć roditelja zbog same nemogućnosti da barataju tehnološkim sredstvima. Prvi deo onlajn nastave definitivno je ostavio traga, to je svima bio period adaptacije, djeca se nisu susretala sa takvim načinom rada, a i za nas je to bilo nešto novo jer smo i mi do tada naučili raditi u direktnoj komunikaciji sa djecom. Nadam se da ova situcija neće potrajati, ali ako ipak potraje, vjerujem da će rezultati biti sve bolji i bolji- smatra on.

U hercegovačkim srednjim školama zadovoljni su kako protiče prvo polugodište. Predsjednica Aktiva direktora srednjih škola Zdravka Milićević precizira da je najveći teret bio na nastavnicima da prilagode rad kraćim časovima.

– Sve ovo je bila velika novina i izazov, podiela odieljenja na grupe, epidemiološke miere, pripremiti se za čas koji traje 20 minuta. Snalaze se nastavnici, ali uočavaju da im je to malo vremena, pazi se na kvalitet nastave, ali sigurno je da se on i gubi. Ipak, s obzirom na svu novonastalu situaciju bolje je i to nego onlajn nastava- precizira ona. Ističe da će epidemiološka situacija dalje diktirati pravila o radu, ali da je ipak svima želja da se časovi nastave držati u školama.

A, šta na sve kažu učenici? Mnogima je ljepše kada idu u školu, ne bune se ni protiv kraćih časova, a najteže im je što na odmorima moraju biti u klupi i ne smiju se približavati jedni drugima. Oni koji putuju do škole, pričaju da nekada više vremena provedu na stanici i u autobusu, nego na časovima.  

U januaru odluka o daljem radu

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS nedavno su ocijenili da je situacija u osnovnim i srednjim školama zadovoljavajuća i da je cilj nastavu do kraja polugodišta održati u učionicama, uz poštovanje propisanih mjera. Ministarka Natalija Trivić precizirala je da će tokom zimskog raspusta, koji traje do 21. januara, pratiti epidemiološku situaciju i procijeniti da li je nakon toga vrijeme da se učenici vrate u školske klupe ili će raspust biti produžen. U ovom momentu, direktori škola i krizni štabovi lokalnih zajednica mogu da podnesu inicijativu ministarstvu da se nastava za određen period obustavi zbog nepovoljne epidemiološke situacije i pređe na onlajn nastavu. Ona je još jednom ponovila da nema širenja virusa korona u školama, te da su prekidi nastave u pojedinim ustanovama najčešće bili na sedam dana jer su nastavnici bili zaraženi.