Da bi bio posljednji treba mnogo toga da se promijeni od porodičnog vaspitanja preko disciplinsko-vaspitnog postupka do vrijednosnog sistema.
Dobro je dok se još užasavamo nad klipovima nasilja učenika u školama, ali postoji opravdan strah da ćemo uskoro postati svi ravnodušni poput nemoćne nastavnice iz srca Šumadije pred razularenom grupom pubertetlija koji na času ruše sve pred sobom, psuju i sprdaju se sa autoritetima.
Dobro je da se poslije najnovijih u nizu takvih video snimaka još pitamo gdje smo pogriješili u vaspitavanju omladine i kako da stanemo na put besprizornom ponašanju učenika u školi i van nje?
Skandalozni klipovi iz Batočine na kome maturanti simuliraju mokrenje, vježbaju na prevrnutoj klupi ili vulgarno odbijaju profesorki da odgovaraju usred časa napravljeni su prije godinu dana, ali to ne mijenja činjenicu da je krajnje vrijeme da cjelokupno društvo reaguje na takvo nasilje.
Profesorka sa klipa mogla je da uradi samo dvije stvari
Predsjednik Foruma beogradskih gimnazija Aleksandar Markov ističe za Blic da je profesorka sa užasavajućeg klipa mogla da uradi dvije stvari.
-Mogla je da evidentira učenike u dnevnik, pošalje ih na razgovor kod psihologa ili pedagoga i pokrene disciplinsko-vaspitni postupak. Na snimku vidimo da su učenici psovali i uništavali školsku imovinu zbog čega su mogli da dobiju ukor direktora ili ukor nastavničkog vijeća. Teško da bi zbog takvog ponašanja mogli da dobiju ukor nastavničkog veća sa isključenjem iz škole osim ako nisu ponovili takvo djelo – govori Markov.
Kako kaže, isključenje iz škole kao najstrožija kazna se gotovo nikada ne primjenjuje.
-Ukor direktorke je, zapravo, dvojka iz vladanja, ukor nastavničkog veća je jedinica. To, naravno, može da se popravi. A ukor nastavničkog veća sa isključenjem iz škole je posljednja kazna i to postoji samo u srednjim školama. S tim što do nje rijetko dolazi jer učenici i roditelji najčeše dobijaju dojavu pred kraj disciplinsko-vaspitnog postupka kako će se cijeli proces završiti pa se sami ispisuju iz škole i odlaze u drugu školu sa formalno-pravno primjerenim vladanjem. To je uradio učenik koji je ne tako davno, recimo, lupio šamar nastavnici u Mladenovcu – naglašava Markov za Blic.
Zbog toga je Forum beogradskih gimnazija prije više od dvije godine predložio mjere za rješavanje vršnjačkog nasilja.
-Mi smo predložili da se učenici suspenduju sa nastave do okončanja disciplinskog postupka i da im se u slučaju teže povrede obaveza učenika zabrani prelazak iz jednu u drugu školu dok traje disciplinski postupak. Inače, disciplinski postupak može da traje mjesec dana, ali i cjelu školsku godinu pogotovo ako cijeli proces odugovlače advokati koje angažuju roditelji učenika – apostrofira Markov i dodaje da bi pravna regulativa morala u potpunosti da stane u zaštitu nastavnika.
Pošto smo svako malo svjedoci snimaka dječjeg nasilja u školi postavlja se logično pitanje da li su današnje generacije ekstremnije u divljanju na času u odnosu na prethodne naraštaje ili samo imaju mobilne telefoni kojima dokumentuju svoje besprizorno ponašanje?
Psiholog: Sve češće na vulgarno ponašanje poginjemo glavu
Školski psiholog Branka Tišma smatra da se današnje generacije, ipak, neprimjerenije ponašaju.
– Iz godine u godinu se sve više gube društvene i etičke norme, učenicima je sve manje jasno šta im je dozvoljeno, a šta ne. Pogotovo kada vide da sve češče na vulgarno ponašanje poginjemo glavu, ćutimo i pokušavamo da riješimo sve na pogrešan način. Pritom, oni koji se negativno ponašaju postaju kao nekakvi heroji – čudi se Tišma.
Kako kaže za Blic, poseban problem predstavlja odnos roditelja prema djeci koji čine nasilje.
– Sve polazi iz kuće i porodice. I dalje ne mogu da vjerujem da postoje roditelji koji brane svoju djecu i kada se nasilno ili vulgarno ponašaju. Roditelji su prvi ti koji treba da nauče svoje dijete kako se ponaša i kako se poštuju autoriteti. Takođe, treba da prihvate i društveno-koristan rad kao nenasilnu mjeru koja vodi promjeni ponašanje njihovog djeteta. U suprotnom, to dijete će se i nakon počinjenog nasilja osjećati kao pobjednik i ponavljati to u još gorem obliku – rekla je Tišma
Sagovornica kao problem vidi i sve veći generacijski jaz između nastavnika i učenika.
-Imate nastavnički kadar koji se školovao u jednom smjeru, a sada taj kadar treba da primjenjuje mjere u potpuno drugom smjeru iz drugačijeg pravnog svijeta. Svakako pored prava djeteta valja cijeniti i prava odraslih, poštovati nastavnike. Dodatna nevolja je što djeca negativne primjere imaju gdje god se okrenemo. Tu krivim i medije pošto čitamo i gledamo sve same negativnosti – ističe Tišma i dodaje da se adolescenti sve više nameću jedni drugima kao autoriteti i isključuju roditelje odnosno odrasle iz te uloge.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu