Ugovor između Savezne Republike Nemačke i Jugoslavije o organizovanom transferu radnika za potrebe njemačkog tržišta, posljednji je ugovor takve vrste potpisan između Njemačke i neke od „gastarbajterskih zemalja“.
U tom trenutku u Njemačkoj je i bez sporazuma već živjelo i radilo 300.000 radnika iz Jugoslavije.
Većina radnika koja je tada odlazila na rad u Njemačku bila je suviše mlada da bi se sjećala Drugog svjetskog rata, piše Blic.
Kako je nastao gastarbajter
– Prosječna starost radnika iz Jugoslavije bila je oko 25 godina – otkrio je istoričar iz Berlina Vladimir Ivanović, koji se u svom naučnom radu do sada pretežno bavio iseljavanjem iz Jugoslavije u Njemačku krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka. I koji je oduvek bio fasciniran pričama o „tetkama iz Njemačke“.
I po još nečemu su došljaci iz Jugoslavije bili drugačiji od ostalih „gastarbajtera“, piše Dojče Vele.
– Dok su iz Turske, Grčke i Italije dolazili gotovo isključivo muškarci, jugoslovenski kontingent su preko jedne trećine činile žene“, kaže Ivanović. U prvih desetak godina dolaska gastarbajtera, u Njemačku su uglavnom dolazili neobrazovani, polupismeni radnici. Od 1968. kada organizovano počinju da dolaze Jugosloveni, potreba za nekvalifikovanim radnicima je opala tako da iz Jugoslavije dolaze mnogi kvalifikovani radnici.
– Jugosloveni su se često koncentrisali na uspjeh na poslu i da im djeca budu dobra u školi. I mnogo energije su ulagali u to da im djeca pohađaju dopunsku nastavu na maternjem jeziku – kaže demohrišćanska političarka Barbara Džon koja je od 1981. do 2003. bila na funkciji povjerenice grada Berlina za strance. Jugosloveni se nisu često pleli u politiku, pa čak ni u sindikalne poslove, naveo je Dojče Vele u momentu kada se obilježavalo 50 godina od organizovanog iseljavanja gastarbajtera iz Jugoslavije u Njemačku.
Srbi u Njemačkoj danas
Ništa mnogo se nije promenilo ni u kasnijim decenijama. Činjenice i život danas pokazuju da su Srbi u Njemačkoj pronašli svoje mjesto u industrijski moćnim pokrajinama – Severnoj Rajni-Vestfaliji, Bavarskoj, Baden-Virtembergu, Hesenu, Berlinu, Hamburgu.
I danas se kaže da Srbi važe za dobro integrisane građane Njemačke. Njihova djeca redovno idu u školu, ne žive od socijalne pomoći, svako dijete prima dečji dodatak od 300 evra mjesečno.
Svoju egzistenciju temelje na radu i to najčešće u manjim firmama u oblasti ugostiteljstva i proizvodnji, ali i u zdravstvu, metalnoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi i uslugama čišćenja.
Za većinu ovih poslova ne treba im znanje jezika, mada je poželjno, dok je u zdravstvu obavezno.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu