Otkako je stegla zima, ložišta rade punom parom, a drumovi su zakrčeni automobilima. Gradovi u RS nisu zagađeni kao Sarajevo ili Beograd, ali bi zdravlje stanovništva moglo biti ugroženo, ako se problem bude i dalje gurao pod tepih, poručuje Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS.
-To je dug proces, rezultati će biti vidljivi tek za nekoliko godina, ali najgore je ne preduzimati ništa. I najduži put počinje prvim korakom kaže Radićeva. Kao dokaz da je moguće sačuvati čist vazduh i životnu sredinu i u urbanom području, Radićeva navodi primjer Beča.
– Nedavno smo bili u ovoj metropoli na jednom stručnom skupu i prodisali smo. Tužno je, dakle, što mi iz Banjaluke, grada sa 200.000 stanovnika poznatog po zelenilu, dišemo lošiji vazduh, nego ljudi koji žive u skoro deset puta većem velegradu – kaže Ranka Radić.
Dodaje da cijeli region ima problem sa zagađenim vazduhom, a tome su kumovale klimatske promjene, pa i loši vremenski uslovi sa malo vjetra i padavina. Velika je vjerovatnoća da nas slične vremenske prilike čekaju i u narednim zimama, pa smog neće nestati sam od sebe: naprotiv, ako danas ne počemo rješavati problem, naši potomci će udisati sve lošiji vazduh.
-U gradovima imamo mnogo individualnih ložišta, u kojima se loži svašta, jer je narod siromašan i ekološki neosviješten, a gradske toplane malog su kapaciteta. Osim ložišta, gradove najviše zagađuje saobraćaj, što nije čudno, ako znamo da je prosjek starosti automobila 17 godina. Dakle, to su problem koje treba rješavati – kaže Ranka Radić, ali dodaje da se “narod mora grijati”.
Željko Aleksić, magistar ekologije iz Banjaluke, mnogo je konkretniji i predlaže kazne za zagađivače, makar se radilo i o vlasnicima kuća sa jednim šporetom.
-Treba pooštriti kontrole i kažnjavati one koji lože nekvalitetan ugalj, ili druga goriva koja zagađuju vazduh. Propisima je to već zabranjeno, ali propise treba dosljednije sprovoditi – kategoričan je Aleksić.
Siniša Cukot, stručni saradnik za zaštitu životne sredine u Institutu za građevinarstvo, instituciji zaduženoj za mjerenje kvaliteta vazduha u Banjaluci, smatra da se kaznama ne može mnogo postići.
– Bolje rješenje su subvencije. Znam da ni u javnim budžetima nema previše novca, ali u zaštitu životne sredine se mora ulagati. Ako bi grad ili republika ponudili građanima subvencije za prelazak na pelet, tamo gdje se kuće ne mogu priključiti na toplanu, vjerujem da bi mnogi to prihvatili – kaže Cukot.
Zalaže se i za značajnije subvencije za energetsku efikasnost, odnosno “utopljavanje” kuća i zgrada, jer se kvalitetnom stolarijom, fasadom i krovovima može uštediti i do 30 odsto toplotne energije, a to automatski znači i manje zagađen vazduh.
-Dobra mjera bi bila i modernizacija i popularizacija javnog lokalnog prevoza, koji mora biti i efikasniji i jeftiniji, da bismo smanjili broj automobile na ulicama – kaže Cukot i dodaje da je paradoksalno što su autobusi gradskog prevoza često stari, pa nisu dio rješenja, nego dio problema, jer zagađuju vazduh izduvnim gasovima – napominje.
Dušica Pešević, profesorka Odsjeka za ekologiju banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, saglasna je da je i saobraćaj ozbiljan zagađivač vazduha u gradovima u RS, ali da su ipak zimi individualna ložišta najveći problem.
-Dugoročno gledano, najbolje rješenje bi bila izgradnja gasovoda, odnosno gasifikacija gradova, ali je veliko pitanje kada će se to desiti. Drugo dugoročno rješenje jeste da se što više stanova i kuća priključi na daljinsko grijanje. Možda bi trebalo razmisliti i o izgradnji manjih toplana u prigradskim naseljima – kaže profesorka Pešević, uz napomenu da je itekako bitno i koji energent koriste toplane.
Na sve ove mjere građani ne mogu bitno uticati, ali ipak mogu pokazati odgovornost prema životnoj sredini, poručuju stručnjaci. Time što će voditi računa šta lože, te češće pješačiti i koristiti javni prevoz, ili se organizovati tako da se u jednom automobilu vozi više ljudi, umjesto da svako sjeda u svoje vozilo, oni bi mogli bar malo smanjiti zagađenost vazduha, koji udišu.
Vuković: Smog kvari imidž i odbija turiste
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković kaže da ovaj grad ima ozbiljan problem sa zagađenjem vazduha u nižim gradskim opštinama, Istočnom Sarajevu i Istočnoj Ilidži, ali da ga lokalna zajednica ne može rješavati sama.
-Prije svega, to je zajednički problem Srajeva i Istočnog Srajeva, pogotovo što oba grada računaju na prihode od turizma, a zagađen vazduh nam kvari imidž – kaže Vuković i dodje da je ovo problem kojim se moraju pozabaviti viši nivoi vlasti.
Da “viši nivoi” ipak nešto preduzimaju pokazuje i Savjet ministara BiH, koji je nedavno pokrenuo postupak za dobijanje kredita od osam miliona evra od Evropske banke za obnovu i razvoj, kako bi se tim novcem obezbijedila energetska efikasnost za 40 javnih objekata u Kantonu Sarajevo. Uštedom energije za zagrijavanje ovih objekata investicija će se isplatiti za 10 godina, tvrde u Savjetu ministara.
Građani
- Pazite šta ložite, nije svejedno jer taj vazduh udišu vaša djeca
- Parkirajte automobil i prošetajte do prodavnice u komšiluku
- Koristite gradski prevoz kad god je to moguće
- Redovno čistite dimanjake i peći
Institucije
- Proširenje gradskih toplana
- Gasifikacija gradova
- Subvencije za prelazak na grijanje na pelet
- Modernizacija i popularizacija gradskog prevoza
- Subvencije za energetsku efikasnost – obnovu fasada i stolarije.