Društvo

KAKO ŽENE ZADRŽATI NA SELU Biti gazdarica u svojoj kući i na svom imanju

Još jedan Međunarodni dan žena na selu u Srpskoj je dočekan u sumornoj atmosferi ekonomske krize i demografskog osipanja, a poruka “Ako sela ostanu bez žena, Republika Srpska će ostati bez sela!“ aktuelnija je nego ikad.

KAKO ŽENE ZADRŽATI NA SELU Biti gazdarica u svojoj kući i na svom imanju
FOTO: SHUTTERSTOCK

Ovu poruku su iz Džender centra RS uputili na današnji dan prije tri godine. Danas poručuju da su u toku brojni projekti, čiji je cilj da podrže žene na selu i da im pomognu da ostanu u svom zavičaju i opstanu tokom korona krize.

Tako su, zajedno sa  UN Women u BiH i uz finansijsku podršku Kraljevine Švedske, obezbijedili 200 paketa za proizvodnju pilećeg mesa, te vunu i druge repromaterijale za izradu rukotvorina,  a za udruženja žena na selu u sarajevsko-romanijskoj regiji obezbijeđene su kante za mlijeko od inoksa, jer mnoge žene u ovom kraju imaju male farme krava muzara.

Zadruge

Sve u svemu, pomoć je dobilo više od 220 žena poljoprivrednica, mahom iz nerazvijenih opština.

– Do kraja godine preostala donatorska sredstva u iznosu do 26.800 KM usmjerićemo na podršku ženskim zadrugama u Bratuncu, Laktašima, Banjaluci, Bijeljini i Trebinju, koje su osnovane u svrhu ekonomskog osnaživanja žena na selu i podrške regionalnom i ruralnom razvoju kroz zadrugarstvo – saopšteno je iz Džender centra RS povodom 15. oktobra, Međunarodnog dana žena na selu.

Da je udruživanje ključ napretka kada je u pitanju život žena na selu, saglasna je i Drena Đukić, viša stručna saradnica za zadrugarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS.

FOTO: PRIVATNA ARHIVA
FOTO: PRIVATNA ARHIVA

– Udruživanje je važno za ekonomsko osnaživanje. Zato mi, kroz agrarni budžet RS, podržavamo udruženja žena i zadruge. Oko 100.000 KM grantova je obezbijeđno za udruženja žena na selu, za podršku poslovnim aktivnostima, dok će poseban grant biti namijenjen za otkup poljoprivrednih proizvoda – kaže ona.

Porodične firme

Navodi da je svako peto poljoprivredno gozdinstvo u “ženskim rukama”, odnosno da su žene u RS nosioci 17 odsto gazdinstava, te da Ministarstvo podstiče osamostaljivanje žena na selu, jer prilikom dodjele podsticaja imanja kojima gazduju žene imaju prednost.

– Cilj svega toga je da gazdinstva postanu komercijalna, da djeluju kao male porodične firme, koje proizvode za tržište i udružuju se u klastere. Na taj način bi i žene dobile priliku da na svom imanju zarade sebi solidnu platu i budu ekonomski nezavisne – kaže Đukićeva.

Da bi žene ostale na selu i tu stvarale porodicu i razvijale biznis, bilo da se radi o poljoprivrednim gazdinstvima ili nekog drugom vidu preduzetništva, jedan od uslova je i siguran krov nad glavom. Zato u mnogim organizacijama, koje se bore za ravnopravnost žena, smatraju da je od velikog značaja projekat Ministarstva porodice RS za izgradnju kuća mladim parovima do 35 godina i samohranim roditeljima, koji žive u ruralnom području u nerazvijenim ili izrazito nerazvijenim opštinama.

Javni poziv za izgradnju porodičnih kuća na selu o trošku budžeta RS biće, poručuju, raspisan do kraja oktobra.

Lični primjer

Drena Đukić je na ličnom primjeru na najbolji način pokazala kako se žene na selu, i u najtežim vremenima, bore za svoju porodicu i zajednicu. Ona živi u Ribniku na porodičnom imanju i u slobodno vrijeme se s porodicom bavi poljoprivredom, a proljetos, u doba vanrednog stanja i zabrane kretanja zbog korona epidemije, to je bio spas.

– Tokom pandemije sam povećala sjetvene površine. Nismo morali ići u nabavku hrane svaki dan, hranili smo se proizvodima koje smo sami proizveli – kaže Drena.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu