Hiljade krečnjačkih stijena marinskog porijekla su u obliku stubova po čemu je pustinja i nazvana – a nalaze se uz obalu Indijskog okeana, u Nacionalnom parku Nambung, u Zapadnoj Australiji.
Neobične formacije, koje okolini daju izgled vanzemaljskog pejsaža, visoke su i do četiri metara.
Njihova boja se razlikuje – dok su na obodima sive, kad se zađe u pustinju postaju žute. I oblici stijena su različiti – dok su neki stubovi visoki i tanki, drugi lice na nadgrobne ploče.
Od intezivnih vrućina do tropskih ciklona i vrtloga vjetrova, Zapadna Australija je dom svih vrsta ekstremnih vremenskih dešavanja. Ova država drži rekord u najjačem vjetru ikad zabilježenom – 408 kilometara na sat, 1966 godine.
U području Pinakla, udaljenom 190 kilometara sjeverno od Perta, “najvjetrovitijeg grada Australije”, duva morski povjetarac kojeg lokalni stanovnici zovu “Frimentl doktor”, koji može biti veoma snažan.
“Doktor” se pojavljaju tačno u određeno vrijeme svakog ljetnjeg popodneva, a uzrokuje ga razlika u temperature između okeana i kopna.
U pustinji se nalaze dine od čistog, bijelog pijeska koji vjetar raznosi daleko u unutrašnjost, nekoliko kilometara dalje od obale. One su poznate kao “pokretne dine”, jer se kreću 12 metara godišnje u pravcu sjevera, ka Pinaklu.
Postoji više teorija o nastanku kamenih formacija Pinakla. Dok su rani istraživači vjerovali da su otkrili ruševine izgubljenog grada, drugi su smatrali da su u pitanju fosilni ostaci drveća.
Profesor Ken Meknamara, sa Univerziteta Zapadne Australije, kaže da su stubovi nastali prije oko 120.000 godina, kad se more povuklo i ostavilo talog školjki bogatih kalcijumom, odnosno kalcijum karbonata, i kvarcnog pijeska. Vjetar je hiljadama godina duvao u te slojeve, stvarajući pješčane dine duž obale, koje su se konačno pretvorile u krečnjak, djelimično erodirale i oformile Pinakls kakav danas postoji.
Pustinja je sa svojim neobičnim kamenim stubovima sveto mjesto za plemenske ljude.
Pinakls je većini Australijanaca bio nepoznat sve do ’60-tih godina, kad je ovo područje pretvoreno u nacionalni park, koji godišnje posjeti oko 250.000 turista.
(Blic, BBC, Wikipedia)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu