Salaroli, koji je za Korijere de la sera objasnio kao izgleda rad ljkara u ovoj vanrednoj situacij pojasnio je i kako izgleda odabir ko će biti liječen, a ko ne.
Kao i u svim ratnim situacijama. Ne kažem to ja, već priručnici po kojima smo učili – rekao je.
Prema njegovim riječima, u hitnoj službi opremljena je velika soba sa dvadeset kreveta, koju ljekari zovu Pemaf ili Hitni plan za maksimalan priliv, piše Blic.
– U tim krevetima nalaze se samo žene i muškarci sa virusom KOVID-19, koji pate od respiratornog zatajenja. Svi drugi ostaju kod kuće – kaže on.
Prvi korak je da ih stave u neinvazivnu ventilaciju. KOVID-19 utiče na oksigenaciju krvi, zbog čega pacijenti koji su najviše pogođeni postaju hipoksični, odnosno više nemaju dovoljne količine kiseonika u tijelu. Upravo zato važno je da se brzo odluči ko će primiti terapiju.
– Mi smo dužni u roku od nekoliko dana da izaberemo koga ćemo liječiti – ističe on i dodaje da ukoliko osoba starosti između 80 i 95 godina ima ozbiljno respiratorno zatajenje, vjerovatno neće biti dalje lečena.
– Čak i u normalnim vremenima ocjenjuje se od slučaja do slučaja, pokušavajući da procijenimo da li pacijent može da se oporavi od bilo koje operacije. Sada samo primijenjujemo ovo diskreciono pravo na velikoj skali – objašnjava Salaroli.
Na pitanje da li mu smeta što kao doktor, ali i otac dvoje djece, mora da odluči koga će liječiti, a koga ne, Salaroli kaže:
– Još uvijek mogu da spavam noću. Izbor se zasniva na pretpostavci da će neko, skoro uvijek mlađa osoba, vjerovatnije preživjeti za razliku od nekog drugog. To je utjeha.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu