Proljeće je bilo idealno i najavljivalo dobru medonosnu godinu. Međutim, zbog padavina i naglog zahlađenja pčele troše zalihe hrane u košnici, pa se prinos smanjuje. Za razliku od zapadnog dijela Srpske, koji je ostao bez bagremove paše, u Semberiji će imati bar nešto da izvrcaju, jer je bagrem procvjetao kasnije nego inače.
Loše vrijeme poremetilo je planove porodici Despotović, koja pčelari već tri decenije i ima 350 pčelinjih društava.
Radinka Despotović kaže da vrcanje meda obavlja u vrlo nepovoljnim uslovima, ali da je to jedini način, s obzirom na to da su jaka društva počela da troše hranu kada je zahladilo.
Pčele su uznemirene, pa teško vadimo i ovo što su donijele. Ali šta je, tu je – kaže Despotovićeva.
Kod Despotovića kao u košnici
Despotovići su prepoznatljivi i po proizvodnji matične mliječi, propolisa i polenovog praha.
– Semberija ima jako dobar i kvalitetan polen. Trenutno proizvodimo od bagremca, a dobili smo dosta i od proljećnog behara na Romaniji. Nadamo se da će se vrijeme stabilizovati i da ćemo spasiti godinu – kaže ova pčelarka.
U ovoj porodici je kao u velikoj košnici. Oko matice su okupljene radilice, pčelari cijela porodica.
Zet Bojan Nešković posvetio se selekciji i uzgoju matica, od kojih zavisi koliko će društvo biti produktivno i otporno na bolesti. Član je i Asocijacije uzgajivača matica “Karnika”.
– Imamo uzgajivače i testne stanice gdje se testira tzv. progeni test odnosno potomstvo, pa tako znamo koje treba da odbacimo, a koje da zadržimo. Selekcija pčela je jako složena. Mislim da sam jedini u BiH koji se bavi vještačkom inseminacijom matica – kaže Bojan.
Preseljenje
Pčelinja društva su u top-formi, ali im je potrebno sunce za medobranje. Nakon bagremove paše dvije trećine košnica Despotovići će preseliti na Romaniju, na livadsku i šumsku ispašu, za koje se nadaju da će bolje da omede. Stotinjak društava ostaviće uz Drinu i u Hasama radi proizvodnje matične mliječi.
Osim vremenskih oscilacija, pčelarenje ugrožava i smanjenje pčelarske paše, pojava virusa i klimatske promjene. Uprkos tome pčelarstvo na ovim prostorima ima dobru perspektivu, a teškoće se mogu prevazići naučnim, stručnim i praktičnim znanjem.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS pčelarstvo je prepoznalo kao atraktivnu granu poljoprivrede. Pčelari u Srpskoj ove godine mogu očekivati značajniju podršku, a imaju i mogućnost da kroz Pravilnik o kapitalnim ulaganjima apliciraju za sredstva.
Povećana potražnja
Tokom pandemije virusa korona potražnja za svim pčelinjim proizvodima, naročito matičnom mliječi i propolisom, povećana je, jer jačaju imuni sistem, a propolis je prirodni antibiotik.
Nevolja je mnoge vratila prirodi. U Semberiji je u tri udruženja registrovano oko 300 pčelara sa oko 12.000 košnica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu