Društvo

Klasterima do veće proizvodnje: Prednosti udruživanja poljoprivrednih proizvođača u Srpskoj (FOTO)

Formiranje klastera, zadruga, poljoprivrednih udruženja u oblasti ratarske, stočarske, voćarske, povrtarske... proizvodnje na selu bitno doprinosi napretku u ovoj oblasti.

Klasterima do veće proizvodnje: Prednosti udruživanja poljoprivrednih proizvođača u Srpskoj (FOTO)
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Ovu tezu zastupaju u Poljoprivrednom klasteru „Una-Sana“, jednom od najuspješnijih klastera, koji okuplja 500 poljoprivrednih proizvođača sa područja opština Oštra Luka, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Kozarska Dubica i grada Prijedora. Njihovo trogodišnje iskustvo, smatra Damir Šević, predsjednik Upravnog odbora ovog klastera, veoma je uspješno.

– U ekonomskom smislu, klasteri se mogu definisati kao savremeni model umrežavanja preduzeća, unapređenje kooperativne saradnje, prometa i pružanja usluga, razvoj malih i srednjih preduzeća – pojasnio je Šević za Srpskainfo suštinu djelovanja klastera.

Ispunjena očekivanja

On naglašava da je Poljoprivredni klaster „Una-Sana“, osnovan polovinom 2019. godine, u potpunosti ispunio očekivanja osnivača.

Klaster ima 17 članova, od kojih pet poljoprivrednih zadruga, četiri udruženja i dva seoska gazdinstva.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

-Osim podsticanja na udruživanje i promociju poljoprivrednih proizvoda, klaster obezbjeđuje start-pakete, olakšice prilikom nabavke repromaterijala, potom informacije o javnim pozivima za projekte iz oblasti poljoprivredne proizvodnje i druge pogodnosti – rekao je Siniša Slijepac, menadžer klastera „Una-Sana“.

Osim navedenih aktivnosti, težište ovog klastera u tekućoj godini je implementacija Projekta međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) na području prijedorske regije.

– Cilj projekta je ekonomsko jačanje ruralnih područja sa naglaskom na manje poljoprivredne proizvođače, mlade i na žene. U konačnici, smisao djelovanja klastera, na temelju projekata, jeste stvaranje boljih uslovi za život na selu – pojasnio je za Damir Šević, predsjednik Uprave klastera „Una-Sana“.

Rezultati

Članovi klastera uspješno se bave promocijom domaćih poljoprivrednih proizvoda, nabavkom opreme za zadruge i repromaterijala za gazdinstva.

Pročitajte još

Među najznačajnijim rezultatima djelovanja su izgradnja distributivnog centra za voće i povrće Poljoprivredne zadruge „Agro Nova“ iz Novog Grada, nabavka opreme za preradu voća, repromaterijala i sadnica Poljoprivredne zadruge „Kooperativa“ Prijedor, nabavka dostavnog vozila za potrebe PZ „Agro Japra“ Novi Grad, repromaterijala za proizvodnju paradajza i paprike kooperantima PZ „Agro Prijedor“, te sjemena soje za ovogodišnju sjetvu na području Prijedora.

Za ove potrebe ukupno je utrošeno 1.670.000 KM.

– Udruženja, zadruge i samostalni proizvođači, članovi klastera, imaju značajnu podršku prilikom nabavke repromaterijala, plastenika, mehanizacije, alatki… Planiramo formiranje Regionalne razvojne agencije u oblasti poljoprivrede, čime ćemo još više unaprijediti djelovanje – naglasio je Slijepac.

On ističe da je kroz aktivnosti klastera obuhvaćeno oko 1.400 poljoprivrednih proizvođača koji su takođe dobili sjetvene pakete za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda, suše, ali i epidemije zaraznih bolesti. Prema njegovim riječima, za pakete u prijedorskoj regiji Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izdvojilo je 713.000 KM.

Organizacija

Poljoprivredni klaster “Una-Sana” osnovan je na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede te Međunarodne organizacije za poljoprivredni razvoj (IFAD).

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Resorni ministar Boris Pašalić izjavio je još u začetku formiranja klastera da će novim organizacionim djelovanjem sektor poljoprivrede biti unaprijeđen. On je pojasnio da su klasteri širi oblik organizovanja od zadružnog, da obuhvataju sve subjekte uključene u poljoprivrednu proizvodnju na određenom geografskom prostoru, čiji je cilj pomoć malim proizvođačima.

U Republici Srpskoj osnovano je sedam klastera, sa oko 5.500 proizvođača i 60 udruženja, zadruga, raspoređenih po regionalnom principu.

Zadrugarstvo i udruženja

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, smatra da je poljoprivrednicima potreban bilo koji vid udruživanja. Marinko Šljivar, voćar iz Jablanice kod Gradiške, vjeruje da je udruživanjem kraći i lakši put do veće proizvodnje i plasmana.

Ratari iz Lijevče polja podsjećaju na sistem zemljoradničkih zadruga koje su bile veoma važan faktor razvoja sela i poljoprivrede, te da treba tragati za novim, takođe efikasnim metodama unapređenja poljoprivrede.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu