Društvo

KO ĆE NAS LIJEČITI Nekim bolnicama već fali specijalista, i medicinske sestre bježe u inostranstvo

Pojedine zdravstvene ustanove u Srpskoj već se suočavaju s nestašicom medicinskog kadra, prije svega ljekara specijalista. Razlozi su sve manje upisanih na medicinske fakultete, odlazak zdravstvenih radnika u penziju, te činjenica da, u potrazi za boljim životom, mnoge sestre i doktori napuštaju ove prostore.

KO ĆE NAS LIJEČITI Nekim  bolnicama već fali specijalista, i medicinske sestre bježe u inostranstvo
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Kad je riječ o migracijama, BiH je lani označena kao treća u svijetu po broju medicinskih radnika koji su u proteklih pet godina otišli u Njemačku. 

Specijalizacija

Kako kaže dr Rajko Dodik, direktor Bolnice Gradiška, ova zdravstvena ustanova, zasad, nema većih problema sa srednjim medicinskim kadrom, ali već vapi za ljekarima određenih specijalnosti.

FOTO: FOTO: V.K./RINGIER
FOTO: FOTO: V.K./RINGIER

–  Naime, nakon šest godina studiranja imate ljekara opšte prakse, i tek onda slijedi specijalizacija koja traje od četiri do šest godina. Dakle, potrebno je puno vremena da se dobije stručnjak, koji bi mogao da bude nosilac posla. Trenutno se ne suočavamo s osjetnim nedostatkom, ali tamo gdje treba da radi pet, rade trojica specijalista. Bojim se da će se, ako bude manje studenata medicine, a migracije se nastave, situacija bivati sve teža. Najveća potražnja je za radiolozima, ljekarima interne medicine, a posebno anesteziolozima. Na primjer, mi imamo dvojicu anesteziologa, a po sistematizaciji treba da ih bude osam! Imamo mlade doktore na edukaciji, ali oni će moći da rade tek za nekoliko godina – objašnjava za Srpskainfo dr Dodik.

Privatni sektor

Prema njegovim riječima, ljekari iz javnih ustanova odlaze u inostranstvo, a dio ih prelazi i u ovdašnji privatni sektor.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

– Drugi problem je što svake godine izlazi manji broj svršenih studenata medicine, pa je manje i onih koji traže zaposlenje. Zato edukacija specijalista treba da bude kontinuirana, odnosno da pripremamo generaciju koja će naslijediti drugu. Kod nas, međutim, stariji idu u penziju, a mlađi u inostranstvo, pa ne možemo da napravimo tu smjenu generacije. Tu je i privatni sektor koji uzima gotove specijaliste, pa javni sektor ispašta u ovoj nelojalnoj konkurenciji – objašnjava Dodik.

Bolnice se suočavaju i s problemom kako da zadrže mladi kadar koji edukuju.

– U gradiškoj bolnici to, trenutno, radimo ugovorima, koji predviđaju da je svaki ljekar koji dobije specijalizaciju dužan da tri puta koliko ona traje ostane u ovoj ustanovi. To je jedan od načina na koje se osiguravamo da će nam specijalisti ostati. Ranije su oni bili u obavezi da ostanu onoliko godina koliko je specijalizacija trajala, a sad tri puta toliko, što potvrđuje kolika je potreba za specijalistima – kaže dr Dodik.

Stimulacija

Dr Dejan Bokonjić, dekan Medicinskog fakulteta Foča, naglašava da ćemo za 10-15 godina ovim tempom penzionisanja i odlaska ljekara u inostranstvo, te zbog pada broja onih koji upisuju medicinu, ostati bez oko 50 odsto ljekara.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

– Na posljednjem Savjetu za zdravlje dogovoreno je da do kraja ljeta svim zdravstvenim ustanovama bude upućen dopis da odgovore kakvo je stanje kadra i šta im je potrebno. Moramo da pokušamo da napravimo hitan plan edukacija, te da stimulišemo studente da upisuju medicinu. Specijalizacije sada idu na teret zdravstvenih ustanova, a pokušaćemo se izboriti da to bude na teret RS, iz određenog budžeta iz kojeg će se finansirati deficitarne specijalizacije. Pomenuti savjet će se od jeseni time ozbiljno pozabaviti – naglašava za Srpskainfo Bokonjić.

Pročitajte još

Dodaje da bi odliv zdravstvenih radnika u narednom periodu mogao da bude pojačan.

– Ljekari i sestre su najpopularniji kadar, a naše diplome su prihvaćene u Evropi, gdje definitivno fali ovog kadra – poručuje Bokonjić.

Konstantna kriza

Iz Strukovnog sindikata doktora medicine RS ističu da ljudi odlaze tamo gdje su bolje plaćeni, a da ljekari iz Srpske najviše idu u Njemačku.

– Često čujemo – išlo se i prije. Jeste, ali ranije su ljudi išli na građevinu, da čiste i slično, nisu išle sestre sa višom školom i ljekari. Sad odlaze i oni. S druge strane, jedan naš ljekar je, kada je prije pet godina išao u penziju, rekao – kad sam se zapošljavao bila je kriza u zdravstvu, a evo i sad je, kad idem u penziju. Dakle, u ovom sektoru nikad nije bila sjajna situacija. Sada je tu i trend prelaska u privatne ustanove koje vrbuju ljekare i sestre i uz dobru platu ih odvlače sebi. Oni mogu tako, jer će sa FZO potpisati ugovor pa će, pored zarade od svojih privatnih usluga, ostvariti primanja i od ovog fonda – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata dr Jovica Mišić.

FOTO: US
FOTO: US

Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS, upozorava da su za naše radnike sve glasniji pozivi iz njemačkih i austrijskih bolnica.

– Fali im medicinara, pa snižavaju kriterijume zapošljavanja, samo da bi naši ljudi otišli tamo. Ovo je alarm koji treba ozbiljno da shvatimo – kaže za Srpskainfo Šerbedžija.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Naglašava da je posljednji sporazum sindikata i Vlade o povećanju plata unio tračak vjere u neke bolje dane.

– Međutim, mi moramo sistemski popravljati zdravstveni sistem. Ovdje nije samo riječ o povećanju plata nego, na primjer, o priznanju visoke škole sestrama i tehničarima, regulisanju prekovremenog rada, dežurstava i pripravnosti. U suprotnom, i dalje će nam odlaziti najkvalitetniji kadar, što će nastaviti eroziju zdravstvenog sistema i zdravstvene zaštite – upozorava Šerbedžija.

Bolje planiranje ljudskih resursa

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da su, uvažavajući činjenicu da su migracije kadra stalne, preduzeli korake ka boljem i efikasnijem planiranju ljudskih resursa u zdravstvu, kako bi se na vrijeme predvidjela dinamika zapošljavanja, odnosno planirale obuke, stručna usavršavanja i prekvalifikacija kadrova.

– Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti je predviđena izrada Uputstva za izradu plana ljudskih resursa u javnim zdravstvenim ustanovama u RS za period od pet godina, te optimizaciju broja zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama. Planiranje ljudskih resursa u zdravstvenim ustanovama je potrebno za planiranje budućih potreba, odnosno broja i stručnog profila ljudi koji će zdravstvenoj ustanovi biti neophodni za kontinuirano pružanje usluga zdravstvene zaštite – kažu za Srpskainfo u MZSZ.

Prema podacima IJZ RS, u javnim zdravstvenim ustanovama u RS lani je bilo zaposleno 10.177 medicinara, od čega 2.694 doktora medicine, 1.269 zdravstvenih radnika sa VŠS, te 5.862 sa srednjom školom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu