Politika

KO JE KRISTIJAN ŠMIT Među moćnijim političarima u Njemačkoj, a u BiH ga ne žele ni Srbi ni Bošnjaci

Ono što se proteklih mjeseci najavljivalo sada je postalo zvanično, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira zvanično su imenovali Kristijana Šmita za sljedećeg visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka.

KO JE KRISTIJAN ŠMIT Među moćnijim političarima u Njemačkoj, a u BiH ga ne žele ni Srbi ni Bošnjaci
FOTO: HAYOUNG JEON/EPA

Šmit će svoju dužnost preuzeti prvog avgusta, kada će ostavka dosadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka stupiti na snagu.

Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu Šmitu to neće biti prvi susret sa Balkanom. Ovaj političar, naime, ima već poprilično iskustvo ovdje jer je kao nekadašnji državni sekretar u Ministarstvu odbrane u Berlinu često bio u dodiru s Balkanom.

Analitičari procjenjuju da Šmit, koji je već 40 godina u njemačkoj politici, neće biti tek puki posmatrač u BiH već osoba sa inicijativom i sušta suprotnost Valentinu Incku.

Pročitajte još

Riječ je o iskusnom političaru koji je od 1990. godine član Bundestaga, a obavljao je mnogobrojne stranačke, parlamentarne i državne funkcije.

Po zanimanju je pravnik i advokat, a trenutno je potpredsjednik Hrišćanske socijalne unije (CSU) i igra važnu stranačku ulogu u spoljnim poslovima.

Osim srpskih predstavnika vlasti koji se protive imenovanju Šmita jer smatraju da kancelarija visokog predstavnika treba biti ugašena, na njegov dolazak blagonaklono ne gledaju ni mnogi bošnjački političari jer ga smatraju bliskim čovjekom sa HDZ te vjeruju da će biti previše naklonjen hrvatskim političarima u BiH, posebno Draganu Čoviću.

Naime, CSU je sestrinska stranka HDZ i poznato je da Šmit ima dobre odnose sa Hrvatskom.

To je najviše i zasmetalo bošnjačkim političarima, a bošnjačka dijaspora iz SAD ranije je pisala američkom državnom sekretaru tražeći da se Šmit ne imenuje na poziciju visokog predstavnika.

FOTO: CLEMENS BILAN/EPA
FOTO: CLEMENS BILAN/EPA
Kristijan Šmit

Tvrdili su da će voditi blagu politiku i podilaziti “Zagrebu, Beogradu i Moskvi”. U svom pismu su naveli i da podrška Šmitu znači i podrška HDZ.

– Podržavajući Šmita SAD bi dopustio Vladimiru Putinu da zadire u regiju. Alarmantno je da je Šmitova CSU vrlo glasna podrška hrvatskom HDZ-u kao krajnje desničarskoj stranci s velikom antisemitskom bazom u Hrvatskoj i BiH. Šmit je od HDZ dobio Orden Ante Starčevića, priznanje koje je uručeno optuženima i osuđenima za ratne zločine- naveli su, između ostalog u pismu.

Ko je ustvari Kristijan Šmit?

Od 1991. godine je nekoliko godina, kao član CSU, bio njihov čovjek u Bundestagu zadužen za spoljnu i bezbjednosnu politiku.

Nekoliko godina kasnije je imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu odbrane u Berlinu te je često bio u dodiru s Balkanom.

Po nalogu njemačke kancelarke Angele Merkel, Šmit je u više navrata boravio u BiH, gdje se, između ostaloga, brinuo i o pronalasku brzih rešenja za smještaj migranata.

Mediji su ranije pisali da Šmit gaji posebno dobre odnose sa Izraelom, Hrvatskom, Austrijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD.

Od 2014. do 2018. bio je savezni ministar za poljoprivredu.

Krajem 2017. godine izazvao je bijes njemačke javnosti kada je na zasjedanju Savjeta EU dao saglasnost za petogodišnje produženje korištenja kontroverznog herbicida glosofata, iako je sa ministarkom za okolinu, sa kojom dijeli nadležnost, prethodno dogovorio da bude suzdržan tokom glasanja.

FOTO: HAYOUNG JEON/EPA
FOTO: HAYOUNG JEON/EPA

Mnogi građani i politički protivnici su nakon toga tražli njegovu ostavku.

Iako nije podnio ostavku niti je smijenje, Šmit, ipak, nije dobio ponudu da ostane u novoj njemačkoj vladi koja je formirana 2018. godine.

Ipak, to nije značio i njegov politički kraj jer je Šmit nastavio djelovati u Bundestagu.

Nije nepoznat vlastima Srpske

Zanimljivo je da Šmit nije nepoznata osoba ni za predstavnike vlasti u Republici Srpskoj čiji su se predstavnici već ranije susretali sa njim, ali u drugoj ulozi.

Naime, Šmit se u ljeto 2016. godine sastao sa tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i premijerkom Željkom Cvijanović.

U to vrijeme Šmit je bio savezni ministar poljoprivrede, a u BiH je stigao kako bi ubijedio rukovodstvo Srpske, koje se tada protivilo adaptaciju SSP između BiH i EU, a koji je bio uslov za predaju Zahtjeva za članstvo u EU, da popusti.

Vlasti Srpske su tada bile stava da će adaptacija SSP nanijeti štetu poljoprivredi BiH, pa su tadašnji članovi Savjeta ministara BiH i član Predsedništva BiH Mladen Ivanić odbijali glasati bez saglasnosti Vlade RS.

Šmit je nakon razgovora sa Dodikom i Cvijanovićevom, ipak, uspio da ih ubijedi da daju svoju saglasnost na adaptaciju SSP.

Prihvati notifikacije