Naglasio je kako će Registar povezivati već postojeće informacije te pružiti uvid u podatke o domaćinstvu, a sadržavaće podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima.
Svaki će stanovnik Hrvatske morati državi da prijavi, među ostalim, koje je vjere, koje je nacionalnosti, koji mu je materinski jezik, živi li u vanbračnoj ili neformalnoj istopolnoj zajednici i koji su mu kontaktni podaci. To će moći učiniti lično, u Poreskoj upravi, ili izjavom koju će uputiti putem e-Građana.
Ako to ne učini u zadatom roku ili eventualne promjene stanja ne prijavi u roku od 10 dana nakon što su nastupile, biće kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 660 do 2650 evra, piše Jutarnji list.
Sastoji se od opšteg i posebnog dijela
Predlog Zakona o Središnjem registru stanovništva Ministarstvo finansija uputilo je u e-Savetovanje te je nakon desetak dana zatvorilo javnu raspravu.
Registar bi trebalo, kako stoji u obrazloženju, na jednom mjestu da obuhvati velik broj podataka o građanima s ciljem olakšavanja raznih upravnih postupaka i omogućiti bolju raspodjelu socijalnih naknada. Sastojaće se od opšteg i posebnog dijela. U opštem dijelu nalazili bi se, primjerice, OIB i ime stanovnika, podaci o rođenju, državljanstvu i smrti, podaci o braku i životnom partnerstvu, prebivalištu i boravištu te podaci o invaliditetu.
Sve te podatke Registar će preuzeti iz postojećih evidencija, poput matica i Poreske uprave. U posebni dio Registra upisaće se dio podataka koji će se takođe izvući iz informacijskih sistema, poput informacija o obrazovanju, zaposlenju i mirovini. Poslednji dio u posebnom dijelu Registra odnosi se na podatke o vjeroispovjesti, vanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, materinskom jeziku te nacionalnosti – koji će se prikupljati na temelju izjave.
“Ovaj propis može dovesti i do diskriminacije”
Sagovornici Jutarnjeg ističu da ne znaju za ijedan slučaj države u EU-u koja prikuplja informacije o vjeri, a pretpostavljaju da je taj set pitanja uvršćen zbog toga što bi Registar trebalo da zamjeni i dosadašnji popis stanovništva.
– Riječ je o statusima i karakteristikama koje građani nemaju dužnost prijavljivati državi, a predlogom zakona nije propisano da je izjašnjavanje o ovim statusima dobrovoljno, što bi trebalo biti, niti je propisano da se građani mogu odabrati ne izjasniti. Ovaj propis se neposredno tiče ostvarivanja više ljudskih prava, a može dovesti i do povrede prava na privatnost i zaštite ličnih podataka, te do diskriminacije – kaže pučka pravobraniteljka Tena Šimonović Einwalter za Jutarnji o posebnom dijelu Registra.
Kako spriječiti moguće zloupotrebe
Inače, prilikom popisa stanovništva građani su mogli da kažu da ne žele da odgovore na pitanja o, na primjer, vjeri. Takođe, popisni podaci, koje čuva i obrađuje Državni zavod za statistiku, mogu koristiti isključivo i samo u statističke svrhe. Uvid u Registar biće, pak, omogućen hiljadama ljudi, piše Jutarnji.
Naime, zakon propisuje da će se Registrom koristiti pravne osobe kojima su povjerene javna ovlašćenja, poput školskih i zdravstvenih ustanova, zaposlenika u socijalnoj službi ili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave i druge.
Pritom Zakon ne propisuje kako će se nadzirati Registar i kako spriječiti moguće zloupotrebe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu