Nova studija, objavljena u časopisu “Nauka”, precizno je utvrdila koliko vode dnevno se unosi i izbacujuje iz tijela.
Istraživanje, koje je vodio japanski Nacionalni institut za biomedicinske inovacije, zdravlje i ishranu, analiziralo je brzinu obnavljanja vode u ljudskom tijelu kod 5.604 osobe, starosti od 8 dana do 96 godina, u 23 zemlje.
Istraživanje se fokusiralo na ukupnu količinu vode koja cirkuliše u tijelu svakog dana, uzimajući u obzir vodu unesenu kroz pića, hranu i metabolizam, kao i onu koja se izlučuje disanjem, znojenjem, urinom i drugim mehanizmima. Ova ukupna zapremina se naziva brzina cirkulacije vode u tijelu i mjeri se u litrima dnevno.
Faktori koji utiču na dnevne potrebe za vodom
Naučnici su otkrili da dnevne potrebe za vodom znatno variraju – od jednog do šest litara, a u ekstremnim slučajevima, kao što je kod sportista, mogu preći 10 litara.
Faktori koji utiču na ove potrebe su:
Starost i pol – istraživači su primjetili da muškarcima starosti 20-30 godina treba prosječno 4,3 litra dnevno, a ženama starosti 25-60 godina potrebno je prosječno 3,4 litra dnevno. Među starijim osobama, stopa se smanjuje: muškarcima starijim od 70 godina potrebno je u prosjeku 3,1 litar, a ženama 2,8 litara dnevno.
Sastav tijela – takođe igra ulogu između polova, jer muškarci imaju tendenciju da imaju veći procenat mišića, dok žene imaju više masnog tkiva.
Fizička aktivnost – studija je takođe otkrila da ljudi sa višim nivoom fizičke aktivnosti imaju veće potrebe za vodom. Sportisti uključeni u ispitivanje imali su, u prosjeku, litar veću stopu obnavljanja tjelesne vode dnevno u poređenju sa onima koji se ne bave sportom.
Uslovi životne sredine – takođe su odlučujući. U područjima sa temperaturama iznad 30 stepeni, istraživači kažu da je potreban jedan litar više vode dnevno nego u područjima sa nižim temperaturama.
Geografska širina – takođe igra ulogu, jer su najviše vrijednosti zabilježene blizu ekvatora. Povećanje nadmorske visine od 1.000 metara dovodi, u prosjeku, do povećanja dnevne cirkulacije vode za 500 mililitara.
Studija ističe da približno 85 odsto dnevnog unosa vode dolazi iz tečnosti i hrane, dok ostatak dolazi iz metabolizma. Stručnjaci upozoravaju, na kraju, da je dehidracija ozbiljan rizik koji može da izazovu vrtoglavicu, konfuziju i druge zdravstvene probleme.
Staro pravilo od 8 čaša ne važi
Staro pravilo od 8 čaša vode na dan nema nikakvu naučnu potvrdu, ali je dobro kao opšti vodič.
– Količina vode koju treba da popijete da ne biste dehidrirali zavisi od više faktora. To su – koliko ste aktivni, gde živite, u kojem ste dijelu godine i vašeg ukupnog zdravlja. Ako niste sigurni da li pijete dovoljno, provjerite boju mokraće. Providna ili blijedo žuta znači da ste ok. Tamnija boja govori da treba da unosite još tečnosti – objasnila je ranije za Blic zdravlje Jasna Vujičić, viši nutricionista dijetetičar.
Kako je dodala, važni su i elektroliti, odnosno osnovne soli, kao što su kalijum, natrijum i kalcijum. Oni su usko povezani sa količinom vode u tijelu.
– To znači da ćete, ako ste izgubili mnogo tečnosti, osjećati žeđ i manje mokriti dok tijelo pokušava da vrati elektrolite u ravnotežu – istakla je Vujičić.
Inače, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, preporučuje se unos oko 3,2 litra vode dnevno za muškarce (približno 14 čaša) i 2,7 litra dnevno za žene (11 čaša) – ako osoba živi u umjerenoj klimi. Međutim, ove preporuke svakako variraju u zavisnosti od pola, starosti i okruženja, piše Superžena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu