Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

KRIJU TRUDNOĆU I TRPE OSIONE ŠEFOVE Šta sve žene podnose da bi sačuvale posao

Društvo
Autor:

Foto: Shutterstock

Dešava se da žene zatežu trudničke stomake, kako bi izbjegle otkaz, a ako se usude da prijave diskriminaciju, slijedi osveta, koja uključuje čak i lascivne, uvredljive poruke, poslate njihovim muževima.

Pokazalo je to regionalno istraživanje, provedeno u šest eks ju država, koje uključuje i svjedočenje žena iz BiH, žrtava mobinga, seksualnog uznemiravanja i drugih vidova rodno zasnovane diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja.

Istraživanje je finansirala Evropska unija, a u BiH proveo Helsinški palament građana Banjaluka. Intervjuisano je na desetine žena i prikupljeni podaci iz više od 100 institucija, a nalazi istraživanja su zabrinjavajući.

Trećina ispitanica je potvrdila da su im na intervjuima za posao postavljana, inače zakonom zabranjena pitanja, tipa da li je udata i da li planira trudnoću.

– Na razgovoru za posao su me pitali, da li planiram da budem majka i otvoreno mi rekli da je nepisano pravilo kompanije da nema djece bar tri godine nakon potpisivanja ugovora o radu – navela je jedna ispitanica.

Da je trudnoća za poslodavce “bauk” svjedoče i primjeri žena koje su, zbog straha od otkaza, krile trudnoću.

– Ispitanici su naveli da trudnice zatežu trudničke stomake kako bi prikrile trudnoću i izbjegle otkaz – navodi se u publikaciji “Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada BiH”, koja je utemeljena na pomenutom istraživanju.

Kako upozorava autorka ove publikacije, Lejla Gačanica, kada prijave rodno zasnovanu diskriminaciju, žene su često u još većem problemu, pogotovo ako prijavljuju seksualno uznemiravanje.

Predstavnici sindikata su izjavili da postupci pred sudovima traju tri do pet godina, te da su “procedure skupe i iscrpljujuće”, a kazne neizvjesne i blage. Dješava se i da svjedoci odustaju od svjedočenja, kako se ne bi zamjerili poslodavcu.

– Prijava diskriminacije koju su doživjele često znači i žigosanje od strane društva, radnih kolega i porodice. Ovo je posebno naglašeno u slučajevima seksualnog uznemiravanja, gdje, pored stida, postoji očigledan strah od reakcije društva – navodi se u istraživanju.

Foto: Shutterstock

Suprotno uvriježenom shvatanju da su radnice i radnici u javnom sektoru zaštićeni, ovo istraživanje je pokazalo da diskriminacije ima i u ovoj oblasti. U javnom sektoru direktori ne prezaju ni od čega da bi se osvetili ženi koja prijavi seksualno uznemiravanje ili mobing. Dokle ta osveta može da ide pokazuje svjedočenje jedne 46-godišnje službenice, koja je zaposlena u javnom sektoru.

– Nakon što sam prijavila direktora, moj muž je dobio SMS poruke u kojima je pisalo „žena ti je konobarica, je li te stid s kim živiš, svi ti se smiju“. Nazvao me konobaricom i kad mi se obraćao u kancelariji. A ja sam u ratu, što svi znaju, radila u jednom kafiću u komšiluku, čime se ponosim, jer sam time doprinosila u kućni budžet, kada nisu radili ni mama ni tata ni brat – navela je ova žena.

Dodala je da je, nakon prijave, na poslu dobila anonimno pismo u kojem je pisalo: „Šta ti glumiš, voziš neki auto, a oblačiš se u sekend hendu, vidi kakva ti je frizura, smiju ti se koleginice, manje pričaj, a zabavi se sobom“.

– To što on meni piše, mene ne vrijeđa, ali odakle mu pravo da mi se petlja u privatni život – rekla je ova službenica u intervjuu u sklopu istraživanja.

– Ovaj primjer dokazuje da žene mogu biti zastrašivane na mnogo načina, kao i da prijetnje mogu negativno uticati na društveni imidž žena među kolegama, a cilj svega toga je odvratiti osobe od prijavljivanja diskriminacije – navodi  autorka publikacije “Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada BiH”.

Traže mlade i zgodne žene, koje neće rađati

Istraživanje je pokazalo da u BiH, osim što su diskiminisane i izložene mobingu i seksualnom nasilju, žene radnice ne mogu da računaju da će institucije stati na njihovu stranu. Praksa je pokazala da se inspekcije proglašavaju nenadležnima u slučajevima mobinga i da sve nezadovoljne radnike i radnice upućuju na sud, a sudovi su spori, neefikasni i nerijetko na strani moćnijih, upozorila je Dragana Dardić, izvršna direktorka Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

Ona ističe da su žene diskriminisane već pri zapošljavanju.

– U oglasima za zapošljavanje poslodavci otvoreno traže “mlade radnice prijatnog izgleda”, što je najočiglednija diskriminacija. Potom se u intervjuima za posao ženama postavljaju pitanja o bračnom statusu, planiranju porodice, trudnoći. Kada se zaposle, mnoge žene trpe najgrublje oblike diskriminacije, dobijaju manju platu za isti rad u odnosu na muške kolege, daju im se otkazi zbog trudnoće, a prisutno je i seksualno uznemiravanje i mobing – kaže Dardićeva.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO