Biznis

KRIZA LUKSUZNOG SEKTORA Čak 50 miliona ljudi prestalo da kupuje skupe brendove

Ništa ne traje vječno – uprkos godinama snažnog učinka, tržište luksuzne robe će ove godine usporiti po prvi put od Velike recesije 2009. godine.

Iv Sen Loran prodavnica
FOTO: CAROLINE BREHMAN/EPA

Sada je 50 miliona luksuznih potrošača odustalo od kupovine dizajnerskih torbi, šalova, satova i još mnogo toga zbog previsokih cijena i pada kupovne moći, upozorava Bain & Company u novom godišnjem izvještaju o luksuzu.

Samo trećina luksuznih brendova završiće godinu s pozitivnim rastom, tvrdi Bain, u odnosu na dvije trećine prošle godine.

Gledajući unaprijed, kompanija je ocijenila da brendovi moraju da preispitaju svoju ponudu vrijednosti – uglavnom za generaciju Z – da bi preživjeli ​​i da nastave da ispunjavaju njihova rastuća očekivanja.

A kako? Mari Driskol, analitičarka kapitala fokusirana na luksuznu maloprodaju, rekla je za Fortune da je reinvencija ključna.

– Vratite se knjigama, učinite proizvode inspirativnijim, učinite kupovno iskustvo prekrasnim. Morate stalno upoznati potrošače iz novog ugla i iznenaditi ih i oduševiti. I nevjerovatan sladoled je dosadan kada ga uzmete peti put – rekla je ona.

Pročitajte još

Prekršena obećanja kupcima

Na nekom nivou, brendovi su prekršili svoja obećanja potrošačima, smatra Driskol.

– Od 2019. došlo je do visokog povećanja cijena luksuza bez odgovarajućeg povećanja u inovacijama, uslugama, kvalitetu ili privlačnosti koje bi luksuzni brend trebao pružiti – dodala je.

– Ove godine je to zaista pogodilo potrošače i osjetili smo puni uticaj kroz pad potrošnje.

To možda objašnjava zašto su centri luksuznih brendova, uključujući LVMH (koji posjeduje Dior i Luji Viton), Burberi i Kering (vlasnik YSL-a i Gučija), ove godine promašile ciljane prihode. U stvari, evropski zdravstveni gigant Novo Nordisk, proizvođač Ozempica, svrgnuo je LVMH kao najvrijedniju kompaniju u Evropi u septembru 2023.

Kupci – osim što su sputani cijenama koje im bodu oči i s kojima njihove plate rijetko idu u korak – vjerovatno postaju neimpresionirani proizvodima koje ovi vrhunski brendovi trenutno nude.

Neki više od drugih. Majkl Kors, osnivač njegovog istoimenog brenda, rekao je tokom Nedjelje mode u Njujorku u septembru da se bori sa “umorom od brenda” u pokušaju da objasni pad prihoda od čak 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazujući prstom na brzu modu i uticajne osobe na društvenim mrežama koji postavljaju trendove mnogo brže.

– Potrošači luksuza žele nešto što je rijetko, jedinstveno, po mjeri, lijepo i samo njihovo – rekla je Hita Hercog, analitičarka maloprodaje, za Fortune.

Jedan veliki izuzetak: Hermés, koji je ove godine skočio u nebo, dok su njegove kolege iz industrije imali problema.

Hercog smatra da je to uglavnom zahvaljujući svojoj Birkin torbi, oko koje se i dalje prave duge liste čekanja. Ta ekskluzivnost stvara mistiku oko posjedovanja nečeg rijetkog i daje mu osjećaj vrijednosti kada pogledate cijenu.

Kineski efekat

Kina je pokretala rast luksuza od 2000. godine sve do pandemije.

– Rast luksuza na globalnom nivou imao je koristi od rasta kineske srednje klase, aspiracione klase i ljudi koji su postali milioneri – rekla je Driskol.

LVMH, vođa većeg luksuznog prostora, objavio je pad prihoda od 3 odsto prošlog mjeseca, velikim dijelom zbog kontinuiranog uticaja inflacije na ponašanje potrošača – posebno na ključnom kineskom tržištu.

Sa svoje strane, Kering je prošlog mjeseca prijavio pad od 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Bain je rekao da je nagli pad potrošnje u Kini posljedica “nedovoljnog povjerenja potrošača” – i oni nisu sami.

Hermes prodavnica
FOTO: CAROLINE BREHMAN/EPA

Globalno, trenutno ekonomsko okruženje učinilo je mnoge “željne” kupce konzervativnijima u svojoj potrošnji, rekao je za Fortune Nikolas Linas-Karizosa, BCG partner fokusiran na luksuz.

– Oni daju prioritet ili finansijskim investicijama ili potrošnji u drugim kategorijama koje smatraju trenutno važnijim za njih.

Pročitajte još

Sve u svemu, cijeli luksuzni sektor bi trebalo da padne za 2 odsto u periodu od 2024. godine, rekao je Bain.

Ali to ne znači da potrošači u potpunosti zaustavljaju svoju potrošnju – sektor putovanja, finog vina i gastronomije, kao i sektor automobila zabilježili su skroman, ali ipak rast ove godine.

Osim toga, “postepeni oporavak” krajem 2025. je ipak vjerovatan u Kini, Evropi, SAD-u i posebno Japanu – gdje su kupci srećni korisnici povoljnih deviznih kurseva, piše Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu