Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna. To je posljedica inflacije i pokazuje da gotovina koja je čuvana u slamaricama počela da se troši. Međutim, pala je tražnja zbog promjene u evre, kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB Tihomir Mavriček.
Povlačenje viškova kune počelo je u septembru ove godine, nakon turističke sezone i biće nastavljeno postepeno. Rok za zamjenu papirnih novčanica za evre je neograničen, dok je rok za zamjenu kovanica tri godine.
Zbog negativnog uticaja na okolinu, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima. Radi se o ogromnoj masi materijala.
– Kad bi novčanice koje ćemo povući, njih oko 500 miliona komada, posložile jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta – kažu iz HNB.
Takođe, 5.200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će biti vraćene, prodavaće se kao sirovina nakon topljenja.
Kada kunu zamijeni evro u opticaju će biti ista količina novca. Na primjer, broj novčanica od 100 kuna zamijeniće proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 evra.
Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. maja 1994. na Dan državnosti.
Prethodno, državna Komisija za novac odlučila krajem avgusta 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna, a njegov stoti dio banica.
Za krunu je proveden konkurs i odabrano rješenje, ali je naknadno, u julu 1993., nakon prijedloga deset poslanika Sabor je donio odluku da će se hrvatski novac zvati kuna.
Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim istorijskim naslijeđem Pavelićeve NDH, a istoričari da je odluku naložio tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu