Kolumne

Kviz

Dokazano, kod čovjeka na nesvjesnom nivou postoji takmičarski duh. Dok vidi drugog čovjeka ili čuje za njega, istog časa nastaje u njegovoj glavi upoređivanje.

Kviz
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Upravo to, upoređivanje je najveća ljudska nesreća i zla kob koja potpiruje vatru mnogih nevolja i uznemirenost na svakom mjestu. Taman kad naš čovjek pomisli da je “grad sagradio” i da su pred njim godine smiraja i laganog dotrajavanja, neko mu, odnekud, baci pred njega nove izazove i strašnu borbu dokazivanja.

Kad se pred strahom povukla teorija zavjere i ustupila mjesto borbi za vakcinisanje tako je u narodu, nastao neformalni kviz, bodovanje, koja je vakcina najbolja!? Pokazalo se po stoti put da, kad god čovjeku daš da bira nešto, i još da je džabe, tu nastaje viša matematika!

Neki dan slušam jednog vremešnog nastavnika koji dane provodi ispred svoje zgrade, glancajući bordo “jugo 45” (kaže mi, žena ne voli da je on puno vremena u stanu), kako je primio vakcinu Fajzer. Dok to govori, tako je pobjedonosno namjestio facu kao da su mu na Velesajmu u Banjaluci okačili zlatnu medalju za medicinska dostignuća.

Naravno da počinje u detalje analizirati, kako je ta najbolja, zbog toga i toga, a zbog onoga i nečega ove druge nisu ni prinijeti. Ja se udubim u slušanje (žovijalno) da mu dam do znanja da vjerujem u njegov izbor i da sam i ja čula to isto, a onda naglo mu saopštim da bih ja ipak uzela neku drugu jer možda je Rujo to začinio na Bajkalu i da je lično Putin probao na sebi.

Ne bi mu pravo, poče negodovati i u tome nam se pridruži još jedan, stariji komšija. Čuje temu muabeta, pa reče da je on izabrao Kineza. Navodi sad on stotinu razloga zašto; Kinezi imaju para, imaju najbolji čaj, svilu i svašta još. Ja potvrđujem da i ja znam da je tako i vjerovatno je on u pravu. Dok stojimo na trotoaru ispred zgrade na prozor u prizemlju iskoči jedna naša, u kvartu poznata pendžeruša i graknu:

– Bogami, ja sam dobila Astru i šta mi fali? Dobra, odlična skroz. Sve normalno, evo pet dana i jedem i pijem, a dobro i spavam. Sve lažu da ne valja! Javio mi sin iz Švedske da obavezno tu uzmem. Zna dijete šta u nju stavljaju, javili tamo na tv-u.

Ovaj mali nastavnik se usudi da negira:

– Ne bih ja tu smio! Eno, svi digli ruke od nje. Sumnja se da nešto stavljaju u nju, a niko ne zna šta, pa zlo i naopako!

Žena buknu:

– Znaš li ti šta se stavlja u Vegetu? Ha! Svaki dan jedemo je godinama i svi viču “najbolja je”! To ti je i s vakcinama. Šta ti znaš šta je u njoj?! A možda je i bolje što ne znaš.

Nastade graja, svaki šator svoju muziku ima!

Potraja rasprava, elaborati se nižu dok, na sreću, zbog godina malo im energija ne splasnu pa se svi malo zamisliše.

Da im dam na važnosti kažem im:

– Vi ste sad bezbjedni i mirno spavate, nema od umiranja ništa. Moja generacija ima da se načeka, a do tada, ne lipši magarče!

Ta rečenica o besmrtnosti razli im osmijeh na licu i svako ode svojim putem, srećan.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu